Biti u formi ima veći utjecaj na zdravlje srca i dugovječnost nego broj na vagi, pokazuje nedavna studija.
Ljudi koji su smatrani zdravima, bez obzira na indeks tjelesne mase (BMI), imali su sličan rizik od smrti kao i zdravi ljudi s normalnim BMI-jem, objavili su istraživači u časopisu British Journal of Sports Medicine.
Osim toga, osobe s prekomjernom težinom ili pretile koje su bile u formi imale su manji rizik od smrti od ljudi koji nisu u formi s normalnom težinom.
“Rizik od nedovoljne kondicije daleko nadmašuje rizik od nošenja nekoliko kilograma viška. Previše ljudi vježbanje jednostavno smatra sredstvom za trošenje kalorija, dok je vježbanje moćan alat za poboljšanje kardiorespiratornog, mišićnog i metaboličkog zdravlja, a često se te koristi javljaju čak i bez promjene težine”, rekao je za Health Siddhartha Angadi, doktor nauke, glavni autor studije i fiziolog kardiovaskularnih vježbi na Univerzitetu Virginia.
Rezultati studije podupiru tvrdnje mnogih istraživača i medicinskih djelatnika da je BMI( izračun koji uspoređuje težinu s visinom) nepouzdan pokazatelj pretilosti i zdravstvenog rizika.
U izvještaju objavljenom u časopisu Lancet Diabetes & Endocrinology navodi se da pretilost ne treba procjenjivati samo prema BMI-ju, već i uzimajući u obzir zdravstveno stanje osobe.
Mjerenje rizika za kondiciju i zdravlje
Angadi i njegovi kolege proveli su detaljan pregled i kombinovali rezultate više studija, prikupljajući podatke od gotovo 400.000 ljudi kako bi analizirali povezanost BMI-ja i tjelesne spremnosti s rizikom od smrti.
U većini studija, ljudi su smatrani zdravima ako je njihov VO2 max (maksimalna potrošnja kisika) bio viši od 20 posto ostalih u njihovoj dobnoj grupi.
VO2 max ne ovisi o BMI-ju, već pokazuje koliko efikasno srce i pluća dostavljaju kisik mišićima tokom vježbanja i koliko učinkovito mišići koriste taj kisik.
Za određivanje VO2 max-a učesnika, istraživači koriste test vježbanja, što se može provesti i kod kuće, a neki fitness trackeri također mjere VO2 max putem podataka o otkucajima srca.
Osobe u dobroj formi, bez obzira na to jesu li imale prekomjernu težinu ili bile pretile, imale su sličan rizik od smrti kao i osobe u dobroj formi s normalnom težinom. S druge strane, osobe u lošoj formi, s nižim VO2 max-om, imale su dva do tri puta veći rizik od smrti od bilo kojeg uzroka ili srčanih bolesti, bez obzira na težinu.
“Ljudi bi trebali shvatiti da je kondicija više od samog broja na vagi (koji nije ni mjera kondicije). Gotovo 100 posto pokušaja mršavljenja propadne nakon pet godina, a ljudi mogu odustati od programa vježbanja jednostavno zato što ne vide promjenu brojke na vagi”, rekao je Angadi.
“Međutim, studija ima neka ograničenja. Nije raščlanila podatke prema dobi niti uzela u obzir koliko dugo neko ima prekomjernu težinu ili je pretio, što je posebno relevantno kod mlađih pacijenata”, rekla je za Health Diana Patterson, ortopedska hirurginja i liječnica sportske medicine.
Također, studija je uglavnom obuhvatila ljude iz Sjeverne Amerike i Evrope. Daljnja istraživanja trebala bi ispitati je li ovaj odnos isti u populacijama Južne Azije, Kine i Afrike.
Zašto je aerobna kondicija važan faktor dugovječnosti
Aerobna kondicija odražava koliko su učinkoviti tjelesni sistemi. Kada ste u formi, krv efikasnije cirkuliše, mišići su jači, srce i pluća rade optimalno, a mozak dobija hranjive tvari koje su mu potrebne.
“Ovi faktori pružaju jasniju sliku zdravlja od same težine. Korištenje težine i visine kao pokazatelja zdravlja nema toliko smisla kao način na koji fizički sistemi zapravo funkcionišu”, objasnila je Megan Wroe, magistrica nauke i dijetetičarka u Medicinskom centru Providence St. Jude.
BMI može zavarati jer ljudi sa značajnom mišićnom masom mogu imati viši BMI, a i dalje biti zdravi. Međutim, BMI ne treba potpuno zanemariti jer povišeni BMI ostaje faktor rizika za određene zdravstvene probleme.
Kako povećati aerobnu kondiciju
Patterson naglašava da poboljšanje aerobne kondicije može biti jednostavno, ako se započne malim, ostvarivim koracima. Preporučuje postavljanje jednostavnih ciljeva, poput 20-minutne šetnje umjesto direktnog cilja na maraton.
Ako osoba ima bolove u zglobovima, šetnja u bazenu može biti alternativa koja je lakša za koljena, a pruža dobar trening.
“Dosljednost je ključna. Počnite se kretati. Odaberite bilo koji pokret koji je izvediv za vaše tijelo i radite ga redovno, bilo da se radi o višestrukim 10-minutnim šetnjama ili nekoliko čučnjeva”, kaže Wroe.
Kada se razvije navika kretanja, moguće je postupno prelaziti na preporuke Smjernica za tjelesnu aktivnost za Amerikance: odrasli bi trebali provoditi najmanje 150 minuta kardiorespiratornih vježbi umjerenog intenziteta sedmično ili 75 minuta vježbi visokog intenziteta.
klix.ba/hypebih.ba/R.K.
