Na izmaku ljeta ponovo rastu cijene nafte i naftnih derivata. Cijene prirodnog plina u Evropi od početka godine porasle su za oko 120 posto, a obnavljaju se i zalihe. Zemlje u regiji, ali i šire, interveniraju, dok se naši političari uglavnom bave predstojećim izborima i novim mandatima.
Gorivo sve skuplje, dizel već 3,38 KM: BiH bez pravog odgovora na novu energetsku krizu
Zbog američkog rata s Iranom, Hormuški moreuz i dalje je zatvoren, geostrateške prilike su nestabilne, a u našoj zemlji nema efikasnog kontrolnog mehanizma i odgovora na sprečavanje eventualnih nestašica energenata i lančanog rasta cijena. Kako do stabilnosti na tržištu energenata?
Prilagođavanje tržišnim cijenama
Cijena nafte ponovo je u naglom porastu i sada iznosi više od 92 dolara po barelu. Iako cijene na benzinskim pumpama ne bi trebale automatski rasti dok se ne potroše rezerve koje su kupljene po nabavnoj cijeni, prodavače ništa ne ograničava da dižu i diktiraju cijene. Barem ne u Bosni i Hercegovini.
Dok države u regiji smanjuju akcize i ograničavaju marže na naftne derivate, kod nas je sve prepušteno dobroj volji privatnih kompanija.
‘Mi ćemo također morati slijediti tu politiku prilagođavanja tržišnim cijenama. Uglavnom je to prepušteno privatnom sektoru i on je do sada pokazao jednu veliku vitalnost i snalažljivost te uspijevao obezbijediti dostatne količine nafte i naftnih derivata’, kazao je stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić.
Kada je riječ o naftnim derivatima, kod nas je i dalje najskuplji dizel, koji u prosjeku iznosi 3,38 KM po litru. To znači da je rezervoar goriva skuplji za 30 KM u odnosu na prošli mjesec.
Svaka nestabilnost na tržištu koja najavljuje poskupljenje sa sobom nosi i paničnu kupovinu među građanima, što u krajnjem slučaju može dovesti do nestašice. Evropa bi se već najesen mogla suočiti s najvećom nestašicom nafte u posljednjoj deceniji, jer se ruska nafta više ne uvozi, a situacija na Bliskom istoku se usložnjava.
Ipak, iz Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine uvjeravaju da mjesta za paniku nema.
‘Što se tiče nestašice nafte za tržište Bosne i Hercegovine, mogu ovako, po nekoj slobodnoj procjeni, reći da ne vjerujem da će doći do nestašica jer se mi ne snabdijevamo s mediteranskog područja. Do sada su isporuke iz tih rafinerija koje mi kupujemo, odnosno kojima snabdijevamo tržište Bosne i Hercegovine, stabilne’, poručuje Damir Kreso, predsjednik Uprave Naftnih terminala Federacije Bosne i Hercegovine.
Zalihe kojima Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže dovoljne su za nekoliko dana ili sedmica, u zavisnosti od količine i brzine potrošnje tih zaliha u slučaju poremećaja u snabdijevanju.
‘Terminali Federacije imaju određene količine i dizela i benzina za potrebe najhitnijih službi. To su bolnice, hitne službe, civilna zaštita, policija i tako dalje’, pojasnio je Kreso za FTV.
RS bez zaliha nafte
S druge strane, RS uopće nema zaliha. Ovaj entitet je u velikim zaduženjima, pa je možda to razlog zbog kojeg politički vrh na čelu sa SNSD-om pokušava zadržati svaki fening. Uz opravdanje nadležnosti odbijaju usvojiti ograničavanje akciza i marži na gorivo.
Razloga za to ima milijardu. Konkretnije, milijardu i 126 miliona KM, koliko je od početka godine na uvoz nafte prikupila Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
‘Apsolutnu štetu, mislim, možemo pretrpjeti kada je nedovoljan rad institucija na nivou Bosne i Hercegovine kada su u pitanju rezerve nafte, da ih tako nazovemo. Što se tiče Federacije Bosne i Hercegovine, stanje je stabilno u ovom trenutku, međutim, mi nemamo dovoljno izgrađenih terminala gdje možemo skladištiti svoju naftu’, istakao je Vedran Lakić (SDP), ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine.
Za dugoročnu sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine potrebno je izgraditi još četiri terminala i obezbijediti mnogo veće rezerve nego što su trenutno, pojašnjava Lakić.
No, sama Federacija Bosne i Hercegovine ne može mnogo uraditi. Potreban je dogovor na nivou države. Baš kao što se novac od akciza prikuplja na cijeloj njenoj teritoriji, na isti način potrebno ih je ograničiti u momentima nestabilnog tržišta, poput ovog trenutno, i pokazati građanima da su njihovi, kao i interesi cijele države, iznad onih dnevnopolitičkih, piše Federalna.ba.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
