Ljetni mjeseci donijeli su i povećan broj poziva građana zbog gnijezda stršljenova i osa u blizini kuća i stambenih objekata. U firmama koje se bave dezinsekcijom kažu da je ova sezona znatno intenzivnija nego prethodnih godina, dok doktorica veterine upozorava da su panika i pokušaji samostalnog uklanjanja gnijezda najveće greške koje ljudi prave.
Gnijezda stršljenova nipošto ne uklanjajte sami! Evo šta treba učiniti ukoliko imate ove “podstanare”!
Uklanjanje gnijezda u prosjeku traje oko sat vremena, ali složenost intervencije prvenstveno zavisi od toga gdje se ono nalazi.
Cijena uklanjanja tako zavisi od pristupačnosti gnijezda, ali se uglavnom kreće u istom rasponu u svim firmama koje se bave ovim poslom. Ističe se i da ove godine bilježe veliki broj prijava, posebno kada je riječ o gnijezdima osa.
Ne paničite!
Iako ih mnogi smatraju izrazito opasnim insektima, Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine i magistrica herpetologije, kaže da stršljenovi nisu agresivni bez razloga.
“Iako stršljenovi, među kojima je u Bosni i Hercegovini najčešći europski stršljen (Vespa crabro), zbog svoje veličine i glasnog zujanja znaju utjerati strah, panika je zapravo naš najveći neprijatelj u susretu s njima”, ističe Hamidović.
Objašnjava da je rašireno uvjerenje kako je njihov otrov mnogo jači od pčelinjeg zapravo pogrešno.
“Otrov stršljena nije jači od pčelinjeg i hemijski je čak nešto slabiji. Međutim, zbog veće žaoke ubod je mehanički bolniji, a stršljen unosi veću količinu otrova, pa reakcija u vidu bola i otoka može biti izraženija. Za zdravu odraslu osobu koja nije alergična pojedinačni ubod jeste neugodan i bolan, ali nije životno opasan”, pojašnjava Hamidović.
Najveći rizik postoji za osobe koje imaju alergijsku reakciju na ubod, kada je neophodna hitna medicinska pomoć. Opasni mogu biti i ubodi u predjelu glave, vrata ili usne šupljine, jer mogu otežati disanje, kao i situacije u kojima osoba zadobije više uboda nakon što uznemiri cijelo gnijezdo.
Ovo ne smijemo raditi!
Ako se stršljen nađe u neposrednoj blizini, Hamidović savjetuje da se ostane miran.
“Treba izbjegavati nagle pokrete, mahanje rukama ili pokušaje da ih udarimo nekim predmetom, jer to doživljavaju kao direktnu prijetnju i tada prelaze u napad”, upozorava.
Dodaje da ni prskanje insekticidima često nije najbolje rješenje.
“Najbolja metoda izlaza je svjetlost. Stršljenovi snažno reaguju na svjetlost i sami će krenuti prema najsvjetlijoj prostoriji. Prskanje insekticidima ih najčešće učini agresivnijim jer u letu često ne uspijemo adekvatno dozirati sredstvo”, kaže.
Posebno upozorava da se gnijezdima ne treba približavati niti ih pokušavati ukloniti na svoju ruku.
“Stršljenovi brane svoje gnijezdo i tada ispuštaju feromone koji pozivaju ostale jedinke u napad. Ako se gnijezdo nalazi u blizini kuće, najbolje je pozvati stručnu službu za dezinsekciju”, navodi Hamidović.
Na kraju nas doktorica Hamidović podsjeća da su stršljeni korisni insekti koji imaju važnu ulogu u prirodi.
“Stršljen je zapravo prilično miran lovac koji se hrani drugim insektima i voćem. Dok god ne osjeti da su mu život ili gnijezdo ugroženi, proći će pored čovjeka bez ikakve namjere da ubode”, sumirala je Hamidović.
(Hypebih.ba/A.Hu.)
