U vremenu kada savremeni trendovi i tehnologija sve više preuzimaju pažnju mladih, očuvanje narodne tradicije postaje važniji zadatak nego ikad prije. Folklor, kao spoj plesa, pjesme, muzike i običaja, je živa nit koja povezuje prošlost i sadašnjost, podsjećajući nas na korijene i kulturni identitet.

Kulturno-umjetničko društvo „Lola“ iz Sarajeva jedno je od onih koje s ponosom čuva bogatu baštinu Bosne i Hercegovine. Njihovi članovi, među kojima su i mladi zaljubljenici u folklor, svojim predanim radom, nastupima i turnejama širom svijeta dokazuju da tradicija i danas može biti privlačna, inspirativna i savremena.
O svom radu govorili su Elmir Arnautović i Lejla Srna, članovi KUD-a „Lola“. Arnautović se folklorom bavi od svoje šeste godine, a folklornu karijeru započeo je u folklornoj sekciji u osnovnoj školi. Ističe da se KUD-u „Lola“ u posljednje vrijeme počeo priključivati sve veći broj omladine, te da bi svaka osnovna škola trebala imati svoju folklornu sekciju.
– Folklorna sekcija ne služi samo da nauči djecu o narodnim običajima, plesu i kulturi, već i da pruži osjećaj zajedništva, disciplinu i poštovanje različitosti. Mnogo godina se bavim folklorom, imam posebne emocije prema ovoj strani mog života, a također i onome što sam naslijedio od svojih predaka – kazao je Arnautović.
Folklor je živa nit koja povezuje prošlost i sadašnjost!
Arnautović sebe vidi kao osobu koja će znanje o tradiciji prenositi budućim generacijama, a samim tim to smatra i svojom obavezom.
– Država bez svoje kulture i tradicije je samo ograđen komad zemlje, a zadatak svih nas koji se bavimo tim je da tu kulturu i tradiciju prenesemo kako novim generacijama, tako i onima koji do sada nisu imali priliku to naučiti – otkrio je.
Ističe da putovanja s KUD-om zauzimaju posebno mjesto u njegovom sjećanju i srcu. Folklor nudi brojne prilike za putovanje i druženje s prijateljima, koje prave nezaboravne uspomene. Uz to, KUD „Lola“ kroz mnogobrojne sekcije održava i arhivira ono što je prije nekoliko decenija nastalo na našim prostorima. Kroz fundus narodne nošnje održava nošnje i ukrase koji su se nosili na prostorima naše države, ali i šire. Folklorne sekcije, orkestar i pjevačke sekcije održavaju plesove, pjesme i običaje koji su nastali na našim prostorima, te koji su zapisani u knjigama.
– Samo ove godine, KUD „Lola“ je sa svojim sekcijama otišao u sljedeće države: Bugarska, Hrvatska (Rijeka i Koprivnica), Kipar, Indija, te mnogi gradovi unutar BiH. Prije svega, imamo priliku obići mjesta koja nikada ne bi obišli u privatnom aranžmanu. Drugo, putujemo sa nama vrlo dragim ljudima, sa kojim provodimo naše slobodno vrijeme i sa kojima gajimo posebne emocije – rekao je Arnautović te dodao:
– Na putovanjima stvaramo i nova poznanstva, nove prijatelje i nove kontakte. Tokom mog života naučio sam da su prijatelji jako dobra podrška, ali i saputnici koji ti život popune lijepim uspomenama. Baš takve sam upoznao u našoj „Loli“, sa kojima imam poseban odnos i koji su mi podrška i pratnja čak i u privatnom životu, a sve ovo bez njih ne bi bilo ovoliko lijepo.
Lejla Srna se u ovom KUD-u folklorom aktivno bavi već 11 godina, a od ove godine je s još dvoje kolega umjetnički rukovodilac dva dječija ansambla. Ona nam je ispričala zanimljivu situaciju susreta s pripadnicima mlađih generacija koji nisu bili upoznati s ovom vrstom umjetnosti.
Interesovanja djece su više usmjerena ka digitalnom svijetu
– Interesovanja djece su više usmjerena ka sportovima, video igricama i digitalnom svijetu, što je prirodna posljedica vremena u kojem živimo. Ovu zabrinjavajuću činjenicu najbolje ilustruje moje nedavno iskustvo kada sam držala prezentaciju o narodnim nošnjama u jednoj osnovnoj školi. Kada sam izvadila dimije da ih pokažem djeci i pitala ih šta je to, dobila sam odgovor da je to „suknja“. Za muške čakšire, rekli su da je „trenerka“. Najzanimljivije je bilo što nisu bili sigurni kojeg je brenda – ispričala je Srna.
Posljednje putovanje KUD-a „Lola“ bilo je u Kipar, u avgustu ove godine, gdje su imali priliku predstavljati Bosnu i Hercegovinu na velikom svjetskom festivalu.
– Ovakva gostovanja nam pružaju jedinstvenu priliku da predstavimo bogatstvo bosanskohercegovačke tradicije na međunarodnoj sceni, uspostavimo nove kontakte i steknemo dragocjena iskustva kroz razmjenu sa folklornim ansamblima iz cijelog svijeta – navela je Srna.
Iako većina škola, kako kaže, nudi folklorne sekcije kao vannastavne aktivnosti, narodna igra je slabo prisutna u samoj nastavi.
– Folklor zaslužuje mnogo više prostora jer ne predstavlja samo igru i pjesmu, već i važan dio našeg identiteta i naslijeđa – rekla je Srna te naglasila kako ona već godinama aktivno radi kao voditelj folklornih grupa u osnovnim školama.
BONUS VIDEO:
(Avaz.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)