BiH nije spremna za AI zločine!
Bosna i Hercegovina ubrzano ulazi u eru umjetne inteligencije, ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje: Ko će snositi odgovornost kada AI sistem pogriješi i izazove ozbiljne posljedice po građane, privredu ili kritičnu infrastrukturu.
Dok pojedine evropske države već uvode posebne zakonske odredbe kojima se reguliše odgovornost za incidente izazvane sistemima umjetne inteligencije, u Bosni i Hercegovini još ne postoji jasan normativni okvir koji bi precizno definisao odgovornost programera, operatera, vlasnika sistema.
BiH nije spremna za AI zločine
Ili institucija koje koriste AI tehnologije, ističe profesor Hadžib Salkić, stalni sudski vještak iz oblasti kriminalistike i ekspert za sajber sigurnost.
– Savremeni AI sistemi danas se koriste u industriji, zdravstvu, finansijskom sektoru, energetici, saobraćaju i sajber sigurnosti. Njihova sposobnost donošenja autonomnih odluka donosi brojne koristi, ali i nove rizike. Greška AI sistema u industrijskom postrojenju može izazvati eksploziju ili prekid proizvodnje.
Pogrešna procjena u zdravstvenom sistemu može dovesti do netačne dijagnoze ili neadekvatne terapije. U saobraćaju, autonomni sistemi mogu uzrokovati nesreće s teškim posljedicama po ljudske živote.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se AI sistemi sve više integrišu u kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže, vodovodne sisteme i sigurnosne platforme za zaštitu država i institucija – objašnjava Salkić.
„Black Box“ efekt
On dodaje da je jedan od ključnih izazova za istražne organe, sudove i tužilaštva tzv. „Black Box“ problem.
– U mnogim slučajevima nije jednostavno utvrditi zašto je sistem umjetne inteligencije donio određenu odluku, niti da li je moguće reprodukovati isti rezultat pod istim uslovima. Upravo zbog toga stručnjaci za digitalnu forenziku postaju ključni akteri u budućim istragama AI incidenata. Njihov zadatak nije samo analiza računarskih sistema, već rekonstrukcija kompletnog lanca događaja koji je doveo do incidenta – kazao je.
Ključni period
Prema profesoru Salkiću, prva 24 sata nakon AI incidenta predstavljaju ključan period za očuvanje digitalnih dokaza i utvrđivanje uzroka događaja. U tom vremenu neophodno je osigurati sve relevantne podatke, uključujući ulazne i senzorske zapise, verziju AI modela, konfiguraciju sistema, logove aktivnosti, mrežne evidencije te audit tragove odluka operatera i samog sistema.
– Problem dodatno otežava činjenica da mnogi od ovih podataka nestaju veoma brzo zbog rotacije logova, privremene memorije i automatskog brisanja sistemskih zapisa – istakao je.
Iako Bosna i Hercegovina još nema poseban pravni okvir za AI incidente, razvoj tehnologije pokazuje da je pitanje odgovornosti samo pitanje vremena. Potrebno je započeti izradu zakonodavnih rješenja, edukaciju sudija, tužilaca i policijskih agencija, kao i razvoj nacionalnih kapaciteta za AI forenziku i sajber sigurnost, mišljenja je Salkić.
– Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti. Ona je već danas dio svakodnevnog života građana, institucija i kompanija. Zato ključno pitanje više nije da li će se dogoditi prvi ozbiljan AI incident u Bosni i Hercegovini, nego da li će država biti spremna da utvrdi odgovornost kada se to dogodi – zaključio je.
Trebamo AI forenzičare
– Stručnjaci smatraju da će narednih godina nastati potreba za novom kategorijom sudskih vještaka – vještacima za umjetnu inteligenciju i AI forenziku.
Takvi stručnjaci morali bi posjedovati znanja iz oblasti: umjetne inteligencije i mašinskog učenja, digitalne forenzike, sajber sigurnosti, zaštite podataka, krivičnog prava i dokaznog postupka. Njihova uloga bila bi da sudovima i tužilaštvima objasne kako je AI sistem funkcionisao, ko je njime upravljao, da li je posljedica bila predvidiva i postoji li uzročno-posljedična veza između odluke sistema i nastale štete – istakao je Salkić za “Avaz”.
GLEDAJTE NAS:
(avaz.ba/hypebih.ba/G. Š.)
