Aplikacije za bolji san u stvari mogu da povećaju stres kod ljudi koji pate od nesanice. To je pokazalo istraživanje objavljeno u žurnalu Frontiers in Psychology, prenosi SciMEx.
Što više razumijemo značaj sna, to više pokušavamo da ga poboljšamo – zbog čega aplikacije koje tvrde da prate san pomoću pametnih satova i drugih uređaja postaju sve popularnije.
Međutim, ova tehnologija je još nova, a njena efikasnost nije u potpunosti razjašnjena. Studija naučnika iz Norveške pokazuje da, dok neki korisnici primjećuju poboljšanje sna, ljudi sa simptomima nesanice češće doživljavaju stres i druge negativne efekte. Ako već loše spavate, korišćenje aplikacije za bolji san moglo bi samo da pogorša stvari.
Aplikacije za praćenje sna: Pomoć ili dodatni problem?
Da li pratite svoj san?
Sve veća dostupnost aplikacija za praćenje sna i rastuće interesovanje za zdravlje spavanja doveli su do naglog porasta broja ljudi koji prate svoj odmor. Ipak, ove aplikacije možda ne pružaju ljudima preciznu sliku njihovog sna i mogle bi im otežati odmaranje. Naučnici koji proučavaju upotrebu aplikacija za spavanje u Norveškoj otkrili su da, iako su aplikacije nekima pomogle, oni koji su prijavili nesanicu iskusili su više negativnih efekata.
“Brzi razvoj tehnologije aplikacija za spavanje zahtijeva od naučne zajednice da drži korak sa tehnološkim napretkom. Okrili smo da su mlađe odrasle osobe bile pod većim uticajem povratnih informacija iz aplikacija. Prijavili su više uočenih koristi, ali i više briga i stresa”, rekao je Hokon Lundekvam Berge sa Univerziteta u Bergenu, prvi autor studije.
“Takođe smo otkrili da su osobe sa simptomima nesanice bile podložnije negativnim efektima. Povratne informacije iz aplikacija su kod ove grupe češće izazivale stres i zabrinutost”, dodao je Karl Erik Lundekvam sa Univerziteta u Bergenu, drugi autor studije.
Nauka o spavanju
Iako se aplikacije razlikuju, one obično tvrde da mjere koliko je vremena nekome potrebno da zaspi, koliko dugo spava i koliko je taj san bio okrepljujući.
Sve ove aplikacije su veoma nove, pa je potrebno više istraživanja da bismo razumijeli koliko su precizne i kako različite grupe ljudi reaguju na njih: na primjer, ne znamo kako povratne informacije iz aplikacija utiču na ljude različitih uzrasta. Pored toga, neki naučnici sugerišu da preterano praćenje može dovesti do ortosomnije, stanja gdje pretjerano fokusiranje na podatke o spavanju dovodi do lošijeg sna.
Da bi to ispitali, naučnici su anketirali 1.002 odrasle osobe koje žive u Norveškoj. Pitali su ih o upotrebi aplikacija za spavanje, njihovom trenutnom zdravlju sna i tome da li su iskusili specifične pozitivne ili negativne efekte tih aplikacija.
Čak 46 odsto ispitanika izjavilo je da koristi ili je koristilo aplikacije za spavanje. Žene i učesnici mlađi od 50 godina češće su navodili da koriste aplikacije u poređenju sa muškarcima ili starijim grupama. Dok su muškarci i žene reagovali slično na aplikacije, mlađi korisnici su prijavili snažnije efekte nego stariji.
Pozitivni efekti su prijavljivani češće nego negativni. Tačno 15 odsto ispitanika reklo je da su aplikacije poboljšale njihov san, dok je 2,3 odsto prijavilo lošiji san. Najčešća korist bila je saznanje više o sopstvenom snu (48% učesnika), dok je najčešći negativni efekat bio veća zabrinutost zbog sna (17% učesnika). Što je važno, osobe sa simptomima nesanice imale su veću vjerovatnoću da prijave negativne efekte.
“Osobe koje pokazuju simptome nesanice mogu biti ranjivije na negativne povratne informacije, što potencijalno može pogoršati anksioznost ili stres u vezi sa spavanjem. Svijest o ovim tendencijama je ključna prije upotrebe takvih aplikacija”, rekao je Lundekvam Berge.
Dobar san?
Istraživači ističu da njihovo istraživanje ima određena ograničenja. Samoprocjene nisu uvijek potpuno tačne, a učesnici su izabrani iz grupe koja se dobrovoljno prijavila za naučna istraživanja. To bi moglo značiti da su oni već bili posebno zainteresovani za bolji san, pa bi mogli drugačije reagovati na aplikacije od ostalih. Ali ako koristite aplikaciju za spavanje i zabrinuti ste za svoj san, naučnici imaju nekoliko prijedloga.
“Savjetovali bismo ljudima koji postaju stresniji zbog korišćenja aplikacija da nauče više o tome koje parametre one koriste i koliko su precizni. Ako to ne umiri vaše brige, razmislite o tome da skinete uređaj tokom noći ili isključite obavještenja. Podstičemo korisnike aplikacija da povratne informacije koriste kao motivaciju za stvaranje korisnih navika spavanja. Na primjer, svedite na minimum vrijeme ispred ekrana prije spavanja”, preporučio je Lundekvam.
“Takođe bismo podstakli ljude da slušaju svoje tijelo i odu u krevet kada se zaista osjećaju umorno. Krevet i spavaća soba treba da budu povezani sa spavanjem, a odlazak u krevet prije nego što tijelo bude spremno za san dovešće do toga da ležite budni u krevetu, što može dodatno pogoršati probleme sa spavanjem. Korisnije je otići u krevet tek kada potreba za snom to zaista zahtijeva”, prenosi Telegraf.rs.
(Nezavisne.com/Hypebih.ba/A.Hu.)
