Mnogi umjesto šećera biraju med

Šećer je svuda oko nas, u pićima, desertima i gotovim jelima, pa ga je teško potpuno izbaciti iz ishrane. Ipak, postoje alternative bijelom šećeru koje se smatraju boljim izborom. Med je, zahvaljujući svojoj slatkoći i prirodnom porijeklu, jedna od najpopularnijih.
Ali je li zaista zdraviji od običnog šećera i kakav utjecaj ima na organizam?
Mnogi umjesto šećera biraju med
Da bismo uporedili ova dva proizvoda, važno je razumjeti njihovo porijeklo. Bijeli šećer, odnosno saharoza, uglavnom se dobija iz dvije biljke. šećerne trske i šećerne repe. Obje sirovine prolaze kroz proces prerade i rafiniranja kako bi se dobio bijeli šećer koji svakodnevno koristimo.
Med je, s druge strane, prirodni proizvod koji pčele prave od cvjetnog nektara. Sadrži spojeve s antibakterijskim, antioksidativnim i protivupalnim svojstvima. Vijekovima se koristi u tradicionalnoj medicini, posebno za ublažavanje tegoba s grlom i kašlja.
Ipak, nisu svi medovi na tržištu istog kvaliteta, pa je važno obratiti pažnju na njegov sastav i porijeklo.
Nutritivni sastav
Bijeli šećer, odnosno saharoza, spada u jednostavne ugljikohidrate i sastoji se od 50 posto glukoze i 50 posto fruktoze. Ne sadrži značajne količine vitamina, minerala ni drugih korisnih hranjivih materija, već uglavnom osigurava kalorije i energiju.
Med je mješavina glukoze, fruktoze i vode, uz male količine vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa. Budući da je slađi od bijelog šećera, za zaslađivanje hrane i pića ponekad je dovoljna manja količina.
Kako utječu na nivo šećera u krvi?
Glikemijski indeks (GI) pokazuje koliko brzo određena namirnica podiže nivo glukoze u krvi. Bijeli šećer ima glikemijski indeks oko 65 do 70, zbog čega može relativno brzo povećati nivo šećera u krvi.
Med također sadrži glukozu i fruktozu, ali njegov glikemijski indeks može biti niži i uglavnom se kreće oko 50 do 60, zavisno od vrste meda i njegovog sastava.
To, međutim, ne znači da je med bezopasan za osobe koje imaju dijabetes ili da ga mogu konzumirati bez ograničenja. I med može povećati nivo šećera u krvi, pa je važna količina koja se unosi.
Je li med čudesno rješenje?
Uprkos svojim korisnim svojstvima, med i dalje spada u slobodne šećere, baš kao i bijeli šećer i drugi dodani zaslađivači.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), slobodni šećeri, uključujući med, ne bi trebali činiti više od 10 posto ukupnog dnevnog energetskog unosa. Za dodatne zdravstvene koristi preporučuje se da njihov udio bude manji od pet posto.
Bez obzira na to birate li med ili bijeli šećer, pretjerana konzumacija može negativno utjecati na zdravlje i povećati rizik od različitih bolesti.
Med može imati određene nutritivne prednosti u odnosu na rafinirani šećer, ali nije namirnica koju treba konzumirati bez ograničenja. Najvažnije je umjereno koristiti sve vrste zaslađivača i dati prednost uravnoteženoj ishrani.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.