Kikiriki bi mogao imati zanimljiv utjecaj na mozak
Novo istraživanje ukazuje na to da bi kikiriki, kao pristupačna namirnica, mogao imati zanimljiv utjecaj na funkcionisanje mozga, posebno u starijoj životnoj dobi.
Kikiriki bi mogao imati zanimljiv utjecaj na mozak
Kikiriki mnogi doživljavaju kao običnu grickalicu koju najradije jedu uz film ili u društvu prijatelja.
Međutim, novo istraživanje ukazuje na to da bi ova pristupačna namirnica mogla imati zanimljiv uticaj na funkcionisanje mozga, posebno u starijoj životnoj dobi.
Naučnici su otkrili promjene u načinu na koji određeni dijelovi mozga reaguju na insulin, hormon koji ima važnu ulogu i izvan regulacije šećera u krvi.
Istraživači sa Univerziteta u Maastrichtu u Holandiji proučavali su kako svakodnevna konzumacija kikirikija utiče na osjetljivost mozga na insulin. Njihovi rezultati, objavljeni u naučnom časopisu „Food & Function“, ukazuju na moguću povezanost ove namirnice s procesima važnim za zdravlje mozga.
Šta se dogodilo nakon četiri mjeseca?
U istraživanju je učestvovala 31 starija osoba, prosječne starosti 67 godina. Tokom jedne faze ispitanici su svakodnevno jeli 60 grama neslanog, pečenog kikirikija s kožicom, dok su u drugoj fazi izbjegavali kikiriki. Svaka faza trajala je 16 sedmica, a između njih bila je pauza od osam sedmica.
Naučnici su potom magnetnom rezonancom pratili promjene u protoku krvi kroz mozak nakon primjene insulina putem nosa. Takav postupak omogućava proučavanje reakcije moždanog tkiva na ovaj hormon.
Rezultati su pokazali promijenjen odgovor na insulin u određenom području desne moždane hemisfere, koje obuhvata dijelove povezane s pamćenjem i obradom informacija.
Među njima se nalazi i hipokampus, struktura koja ima ključnu ulogu u stvaranju i prizivanju sjećanja.
Iako insulin najčešće povezujemo s regulacijom šećera u krvi, ovaj hormon djeluje i u mozgu. Učestvuje u procesima važnim za rad nervnih ćelija, a istraživači proučavaju i njegovu moguću povezanost s kognitivnim funkcijama.
Promjene u načinu na koji mozak reaguje na insulin zanimljive su naučnicima upravo zato što se poremećaji tih procesa istražuju u kontekstu starenja i neurodegenerativnih bolesti.
Autori nove studije smatraju da bi uočeni efekat kikirikija mogao pomoći u objašnjenju rezultata njihovog ranijeg istraživanja, u kojem su učesnici nakon redovne konzumacije ove namirnice postigli bolje rezultate na određenim testovima pamćenja.
Ipak, treba naglasiti da novo istraživanje nije dokazalo da kikiriki sprečava demenciju ili Alzheimerovu bolest.
Zašto baš kikiriki s kožicom?
Kikiriki sadrži nezasićene masti, biljne proteine, vlakna i niz bioaktivnih jedinjenja. Njegova tanka crvenkasta kožica također sadrži polifenole, biljna jedinjenja koja se istražuju zbog mogućih povoljnih efekata na zdravlje.
Međutim, naučnici zasad ne mogu sa sigurnošću reći koji je sastojak kikirikija odgovoran za promjene zabilježene u istraživanju niti da li je riječ o zajedničkom djelovanju više njih.
Zanimljivo je i to da tokom istraživanja nisu zabilježene značajne promjene u pokazateljima regulacije glukoze, masnoće u jetri ili određenim pokazateljima upale u organizmu.
Rezultati su zanimljivi, ali zahtijevaju oprezno tumačenje. Istraživanje je provedeno na relativno malom broju ljudi, a naučnici tek trebaju utvrditi mogu li se slični efekti potvrditi u većim i raznovrsnijim grupama.
Kikiriki može biti dio uravnotežene ishrane jer sadrži vrijedne hranjive materije, ali je istovremeno kaloričan, a osobe s alergijom na kikiriki moraju ga izbjegavati.
Zasad nema dovoljno dokaza da bi se svakodnevna konzumacija određene količine kikirikija mogla preporučiti kao način zaštite od slabljenja pamćenja.
Ipak, nova studija otvara zanimljivo pitanje: mogu li i sasvim obične namirnice uticati na procese u mozgu koji su važni za zdravo starenje?
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
