Bavljenje hobijem pomaže mentalnom i emocionalnom zdravlju, a psiholozi kažu da su koristi za dugovječnost još veće kada se hobiju posvećujete s drugim ljudima, i to redovno.
Čitanje, vrtlarstvo, pečenje kolača ili pletenje koriste i kada se njima bavimo sami, objasnila je psihologinja i istraživačica MaryCatherine McDonald.
“Kada smo pod stresom, mnogo krvi i električne aktivnosti odlazi u centar straha u mozgu, koji onda ostatku tijela šalje signale da smo u opasnosti”, kaže McDonald.
To povećava hormone stresa, anksioznost i upale. Hobiji, prema njenim riječima, snažno angažuju prefrontalni korteks, pa se aktivnost odvlači od centra straha, koji tada prestaje slati signale za uzbunu.
“Kada se bavimo hobijima, doslovno prespajamo mozak”, ističe ona.
Psihologinja dr. Natasha Thapar-Olmos kaže da postoje vrlo jaki dokazi da podržavajući društveni odnosi poboljšavaju zdravlje jer utiču na hormone, regulišu parasimpatički nervni sistem i smanjuju upale. Spoj hobija i druženja, prema njenim riječima, objedinjuje koristi obje aktivnosti: niži kortizol, više dopamina i više pozitivnih emocija, piše Real Simple.
McDonald dodaje da zajednički hobi skida pritisak sa socijalizacije. U klubu čitatelja, naprimjer, ne morate smišljati teme za razgovor jer odmah možete pričati o knjizi. Thapar-Olmos naglašava da nije nužno ni mnogo razgovarati.
“Samo boravak u istom prostoru s drugima koji uživaju u istoj aktivnosti može dodati koristi samog hobija”, kaže ona.
Važnija je dosljednost od učestalosti, pa nema potrebe za tačnim brojem susreta sedmično, nego treba redovno, kroz duži period, provoditi vrijeme s drugima.
Za početnike Thapar-Olmos preporučuje jednokratnu radionicu ili pridruživanje prijatelju koji već ima hobi, naprimjer partiji tenisa ili slikanju akvarelom, uz savjet da zaboravite na perfekcionizam. McDonald predlaže i obrnuto: u ono što već radite sami, poput planinarenja ili kuhanja, uključite prijatelja.
klix.ba/hypebih.ba/R.K.
