Rad srca tokom spavanja mogao bi otkriti rizik od ozbiljnih bolesti srca i krvnih sudova čak deset godina prije pojave prvih simptoma, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu SLEEP.
Kako srce tokom spavanja može otkriti rizik od opasnih bolesti i do 10 godina prije prvih simptoma
Naučnici su otkrili da umjetna inteligencija, analizirajući električnu aktivnost srca tokom spavanja, može procijeniti dugoročni rizik od poremećaja srčanog ritma, moždanog udara, zatajenja srca, pa čak i smrti. Za analizu su dovoljni podaci prikupljeni pomoću jedne EKG elektrode postavljene na grudi.
Istraživači sa Univerziteta Emory prvo su trenirali model umjetne inteligencije na podacima gotovo 16.000 pacijenata, a zatim ga testirali na još dvije grupe s ukupno oko 23.000 ispitanika.
Rezultati su pokazali da model može prepoznati osobe s povećanim rizikom od razvoja bolesti srca i krvnih sudova u narednih deset godina, čak i kada se uzmu u obzir drugi faktori rizika, poput dobi, spola, pušenja, dijabetesa i povišenog krvnog pritiska.
Osobe s višim rezultatom na ljestvici rizika koju izračunava umjetna inteligencija imale su znatno veću vjerovatnoću razvoja određenih bolesti. Svako povećanje rezultata za jednu standardnu devijaciju bilo je povezano sa 103 do 172 posto većim rizikom od fibrilacije atrija, 19 do 40 posto većim rizikom od moždanog udara te 69 do 133 posto većim rizikom od zatajenja srca.
Tokom spavanja dolazi do promjena u radu nervnog sistema koje utiču na srčani ritam. Zbog toga se u električnoj aktivnosti srca mogu pojaviti suptilne promjene koje bi mogle ukazivati na buduće zdravstvene probleme.
Iako se rad srca već prati tokom određenih pretraga spavanja, prikupljeni podaci uglavnom se ne analiziraju detaljnije ako nema očiglednih nepravilnosti. Novo istraživanje pokazuje da bi upravo te informacije mogle pomoći u ranijem prepoznavanju osoba s povećanim rizikom od bolesti.
Dodavanje EKG podataka prikupljenih tokom spavanja poboljšalo je postojeće modele za procjenu rizika, i to do devet posto za zatajenje srca, do šest posto za fibrilaciju atrija i do sedam posto za predviđanje smrtnosti.
„Ovaj novi pristup mogao bi omogućiti prepoznavanje osoba izloženih riziku od kardiovaskularnih bolesti godinama prije pojave kliničkih simptoma“, rekao je David Goff iz američkog Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv.
Istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se ova metoda počne koristiti u svakodnevnoj medicinskoj praksi. U budućnosti bi se, međutim, analiza rada srca tokom spavanja mogla uključiti u postojeće pretrage i pomoći ljekarima da ranije prepoznaju pacijente kojima prijeti povećan rizik od ozbiljnih bolesti.
BONUS VIDEO:
