Kada ljekar mjeri krvni pritisak, pažnja je uglavnom usmjerena na dvije vrijednosti, gornji, odnosno sistolni pritisak, koji pokazuje pritisak u arterijama dok srce izbacuje krv, i donji, dijastolni pritisak, koji pokazuje pritisak dok se srce odmara između otkucaja.
Krvni pritisak vam stalno skače i pada? Naučnici otkrili alarmantnu vezu
Međutim, novo istraživanje ukazuje na to da bi još jedan podatak mogao biti važan: koliko se krvni pritisak mijenja tokom vremena.
Istraživanje provedeno na više od 57.000 učesnika britanske baze podataka UK Biobank pokazalo je povezanost između većih oscilacija krvnog pritiska između različitih mjerenja i povećanog rizika od smrti.
Posebno se izdvojila grupa osoba s dijabetesom tipa 2 i velikom promjenjivošću sistolnog pritiska. Kod njih je rizik od smrti tokom perioda praćenja bio gotovo tri puta veći nego kod osoba s normalnim nivoom šećera u krvi i malim oscilacijama krvnog pritiska.
Rezultati su predstavljeni na godišnjem sastanku Evropskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) u Milanu, a istraživanje je vodila dr. Fariba Ahmadizar s Odjela porodične medicine Univerzitetskog medicinskog centra u Amsterdamu.
U istraživanju je učestvovalo 57.611 osoba prosječne starosti od 55,4 godine, od kojih su 52 posto bile žene. Krvni pritisak izmjeren im je prilikom početne procjene i najmanje još jednom tokom kasnijih kontrola, a naučnici su analizirali koliko su se vrijednosti mijenjale između mjerenja.
Na početku istraživanja, 50.744 osobe imale su normalne vrijednosti šećera u krvi, 5.397 predijabetes, dok je 1.470 osoba imalo dijabetes tipa 2.
Naučnici su pratili učesnike nešto duže od pet godina. Tokom tog perioda, 571 osoba doživjela je moždani udar, 1.460 je preminulo, a kod 319 osoba dijagnosticirana je demencija.
Pokazalo se da nije važna samo prosječna vrijednost krvnog pritiska već i to koliko se ona mijenja od jednog mjerenja do drugog. Što su oscilacije bile veće, veći je bio i rizik od smrti, nezavisno od prosječnog krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i drugih faktora koje su naučnici uzeli u obzir.
Veće oscilacije pritiska povezane su s većim rizikom
Konkretno, veće oscilacije gornjeg, odnosno sistolnog pritiska, bile su povezane s 11 posto većim rizikom od smrti, dok su oscilacije donjeg, dijastolnog pritiska, bile povezane s osam posto većim rizikom.
Veće promjene dijastolnog pritiska, kao i srednjeg arterijskog pritiska, bile su povezane i s većim rizikom od moždanog udara. S druge strane, naučnici nisu pronašli značajnu povezanost između oscilacija krvnog pritiska i demencije.
Važno je, međutim, naglasiti da istraživanje nije dokazalo da oscilacije krvnog pritiska same po sebi izazivaju moždani udar ili povećavaju rizik od smrti. Pokazalo je samo da postoji povezanost između ovih pojava, dok su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se to događa i može li smanjenje oscilacija umanjiti zdravstvene rizike.
„Naši rezultati ukazuju na to da promjene krvnog pritiska tokom vremena mogu pružiti dodatne informacije uz prosječne vrijednosti pritiska koje se koriste u rutinskoj zdravstvenoj zaštiti“, objasnila je dr. Fariba Ahmadizar.
Ona je naglasila da je potrebno još istraživanja prije nego što bi se promjenjivost krvnog pritiska mogla preporučiti kao dio rutinske kliničke procjene. Tek treba utvrditi mogu li se ove oscilacije ciljano smanjiti i bi li njihovo smanjenje zaista umanjilo rizik od moždanog udara ili smrti.
Mnogi se ne liječe ili nemaju dobro regulisan pritisak
Posebno zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi ne liječi ili, uprkos terapiji, nema dobro regulisan krvni pritisak.
Problem je u tome što povišen krvni pritisak najčešće ne boli i može dugo proći bez jasnih simptoma. Upravo zato je mjerenje jedini pouzdan način da saznamo imamo li povišen pritisak.
Novo istraživanje sada otvara još jedno pitanje: možda u budućnosti neće biti važno samo koliki nam je krvni pritisak već i koliko se njegove vrijednosti mijenjaju tokom vremena.
Za sada, međutim, jedna neuobičajena vrijednost na mjeraču pritiska nije razlog za paniku. Krvni pritisak prirodno se mijenja tokom dana pod utjecajem fizičke aktivnosti, stresa i brojnih drugih faktora.
Ono što ova studija ispituje jeste dugoročnija promjenjivost vrijednosti između pojedinačnih mjerenja. Tek će buduća istraživanja pokazati treba li i na koji način ovaj podatak uključiti u rutinsku procjenu kardiovaskularnog rizika.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
