Zabrinjavajući podaci o prisustvu olova u krvi stanovnika Vareša ponovo su otvorili pitanje zaštite zdravlja ljudi i utvrđivanja mogućih izvora kontaminacije.
Zabrinjavajući podaci iz Vareša: Povišene vrijednosti olova u 72 od 193 uzorka kr*i!
Prema podacima koje je objavila Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, u 72 od ukupno 193 testiranja zabilježene su koncentracije olova iznad referentnih vrijednosti.
Iz Fondacije upozoravaju da, gotovo deset mjeseci nakon što je ovaj problem dospio u javnost, još uvijek nema konačnih odgovora o izvorima izloženosti, dok, kako navode, stanovništvu nisu osigurane sveobuhvatne i dovoljno transparentne mjere zaštite.
Zbog toga je ACT uputio komunikaciju posebnim mehanizmima Ujedinjenih nacija, tražeći da se od institucija Bosne i Hercegovine zatraže pojašnjenja o dosadašnjim aktivnostima, kao i o planovima za zaštitu stanovništva.
Tri kruga testiranja: Povišene vrijednosti u svakom od njih
Prema podacima koje je Fondacija dobila od Doma zdravlja Vareš, u odgovoru datiranom 17. septembra 2026. godine navedeno je da su tokom januara i februara provedena tri kruga testiranja koncentracije olova u krvi.
U prvom krugu, povišene vrijednosti u odnosu na referentne zabilježene su kod 44 od 110 testiranih osoba, odnosno oko 40 posto. U drugom krugu takvi nalazi evidentirani su kod 19 od 49 osoba, što iznosi približno 38,8 posto, dok je u trećem krugu povišene vrijednosti imalo devet od 34 testirane osobe, odnosno oko 26,5 posto.
Iz ACT-a napominju da na osnovu zbirnih podataka nije moguće utvrditi jesu li neke osobe testirane više puta. Zbog toga se ukupan broj od 193 testiranja ne može poistovjetiti s brojem različitih osoba, kao što ni 72 nalaza s povišenim vrijednostima ne znače nužno da je riječ o 72 različita stanovnika.
Prema podacima koje navodi Fondacija, najviša zabilježena koncentracija iznosila je 295 mikrograma olova po litru krvi, odnosno 29,5 mikrograma po decilitru.
Traže transparentnost i nezavisnu istragu
Posebnu zabrinutost izazivaju i navodi stanovnika, aktivista i medija o dodatnim testiranjima, za koja, prema tvrdnjama Fondacije, javnosti nisu dostupne potpune informacije o obimu, svrsi i rezultatima.
ACT od nadležnih institucija traži da jasno objasne ko provodi testiranja, na osnovu čijeg naloga, prema kojim procedurama i s kojim ciljem.
Iz Fondacije smatraju da formiranje radnih grupa i koordinacijskih tijela ne može biti zamjena za nezavisna istraživanja, kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja stanovništva i konkretne mjere za uklanjanje mogućih izvora kontaminacije.
“Države ne smiju čekati konačno utvrđenje izvora kontaminacije olovom i drugim teškim metalima prije nego što počnu istinski štititi zdravlje stanovništva”, poručila je Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT.
Iskustva drugih zemalja kao upozorenje
Fondacija je predstavila i uporednu analizu slučajeva zagađenja olovom i drugim teškim metalima u Zambiji, Peruu, Keniji i Australiji. Cilj je ukazati na to da posljedice industrijskog zagađenja mogu trajati decenijama, dok se lokalne zajednice istovremeno suočavaju s dugotrajnim postupcima za utvrđivanje odgovornosti, sanaciju okoliša i osiguravanje zdravstvene zaštite.
Kao jedan od primjera naveden je peruanski grad La Oroya, gdje je Međuamerički sud za ljudska prava utvrdio odgovornost države za povrede prava stanovnika povezane s industrijskim zagađenjem.
Spomenut je i slučaj zajednice Owino Uhuru u Keniji, u kojem su sudski postupci obuhvatili pitanja odgovornosti zagađivača i državnih institucija, naknade štete i sanacije okoliša.
Kao primjer dugotrajnosti problema navodi se i australijski Port Pirie. Prema podacima iz istraživanja Fondacije, tokom 2025. godine kod 79,8 posto testirane djece u dobi od dvije godine zabilježene su koncentracije olova u krvi iznad pet mikrograma po decilitru, uprkos dugogodišnjim programima smanjenja izloženosti.
Upozorenja i zbog mogućeg utjecaja na vodotoke
ACT podsjeća da već godinama upozorava na moguće rizike povezane s rudarskim aktivnostima u Varešu, posebno kada je riječ o vodotocima Bukovica, Mala rijeka, Vrući Potok i slivu Trstionice.
Fondacija se poziva i na tehnički izvještaj o rudarskom projektu Vareš iz juna 2025. godine, u kojem se, prema njihovim navodima, ukazuje na potrebu za dodatnim hidrogeološkim istraživanjima, nedostatak podataka o utjecajima nizvodno te evidentirane incidente u Vrućem Potoku.
Ipak, izvor olova utvrđenog u krvi stanovnika Vareša još nije razjašnjen, zbog čega je, kako ističu iz Fondacije, potrebno provesti sveobuhvatnu i nezavisnu istragu.
Šta traži Fondacija ACT?
Među ključnim zahtjevima Fondacije su nezavisno ispitivanje mogućih izvora kontaminacije, javna objava rezultata svih relevantnih analiza te kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, vode, tla i prašine.
ACT također insistira na kontinuiranom zdravstvenom nadzoru stanovništva, s posebnim fokusom na djecu i druge ranjive grupe, kao i na provođenju mjera kojima bi se spriječila daljnja izloženost olovu i drugim potencijalno štetnim materijama.
Slučaj Vareša tako ostaje važno pitanje javnog zdravlja i zaštite okoliša, a ključni koraci za njegovo razjašnjenje uključuju utvrđivanje izvora izloženosti, transparentno informisanje javnosti i provođenje odgovarajućih mjera zaštite stanovništva.
(Radiosarajevo.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
