Nakon berbe paradajza i paprike, prostor u plasteniku može se iskoristiti za sadnju salate. Ona brzo raste i relativno brzo dospijeva za berbu, pa omogućava da plastenik ostane iskorišten i tokom jeseni i zime.
Prilikom sadnje zelene salate važno je izbjeći nekoliko čestih grešaka koje mogu utjecati na njen rast i prinos.
Za razliku od špinata, koji se često sije direktno u zemlju, salata se najčešće sadi iz rasada. Zato je važno odabrati zdrave i čvrste sadnice s dobro razvijenim korijenom, jer će one lakše nastaviti rast nakon presađivanja.
Želite zelenu salatu tokom cijele jeseni i zime? Evo kako je pravilno posaditi u plasteniku
Jedna od najčešćih grešaka jeste preduboka sadnja. Prilikom presađivanja korijen treba pažljivo postaviti u zemlju, bez savijanja, lomljenja ili sabijanja.
Ako je korijen jako zbijen u čepu zemlje, potrebno ga je nježno osloboditi kako bi se mogao nesmetano razvijati.
Sadnicu treba posaditi tako da dio iz kojeg izbijaju listovi ostane iznad površine zemlje. Na taj način smanjuje se rizik od truljenja i biljka može pravilno nastaviti razvoj.
Rasad salate treba posaditi na približno istoj dubini na kojoj je rastao u kontejneru. Važno je da srce biljke, odnosno dio iz kojeg izbijaju novi listovi, ostane iznad površine zemlje.
Ako se sadnica posadi preduboko, povećava se rizik od zadržavanja vlage, truljenja i propadanja mlade biljke.
Ostavite dovoljno prostora između biljaka
Salatu ne treba saditi pregusto jer biljkama mora biti osigurano dovoljno prostora za pravilan razvoj.
U zavisnosti od sorte i veličine glavice koju želite, između biljaka se najčešće ostavlja 25 do 30 centimetara, dok bi razmak između redova trebao biti oko 30 do 40 centimetara.
Kada su biljke preblizu jedna drugoj, zrak teže cirkulira, pa se povećava mogućnost pojave bolesti.
Tokom jeseni plastenik treba redovno provjetravati, naročito kada su dani sunčani. Temperatura u njemu može brzo porasti, a kombinacija toplote, visoke vlažnosti i ustajalog zraka pogoduje razvoju bolesti.
Zato je dobra ventilacija važna čak i kada su vanjske temperature niže.
Pažnju treba obratiti i na prihranu. S azotnim đubrivima ne treba pretjerivati jer prevelika količina azota može dovesti do stvaranja bujnih, ali mekanih i osjetljivih listova.
Za kontinuiranu berbu tokom dužeg perioda salatu je bolje saditi sukcesivno. Umjesto da cijeli plastenik popunite sadnicama odjednom, sadnju možete rasporediti u nekoliko termina.
Tako će biljke postepeno dospijevati za berbu, a prostor u plasteniku bit će bolje iskorišten.
Vlaga mora biti ravnomjerna
Nakon sadnje salatu je potrebno dobro zaliti kako bi se zemlja slegla i ostvarila dobar kontakt s korijenom.
U nastavku uzgoja najvažnije je održavati ujednačenu vlažnost zemljišta jer i previše vode i potpuno isušivanje mogu negativno utjecati na biljke.
Navodnjavanje sistemom „kap po kap“ može znatno olakšati kontrolu količine vode, dok malč-folija pomaže u zadržavanju vlage, smanjuje rast korova i sprečava kvašenje listova.
Preporučuje se zalijevanje u jutarnjim satima. Večernje zadržavanje vlage može stvoriti povoljne uslove za pojavu gljivičnih bolesti, a vlažno zemljište može privući i puževe.
Puževi mogu napraviti veliku štetu
Vlažni uslovi u plasteniku pogoduju pojavi puževa, koji posebno vole mlade i nježne listove salate.
Zbog toga je važno redovno pregledati prostor, naročito ispod folije, uz ivice gredica i na drugim tamnim i skrovitim mjestima gdje se puževi mogu zadržavati.
Ako primijetite njihovo prisustvo, reagujte na vrijeme kako ne bi napravili veću štetu.
Ako koristite preparate protiv puževa, birajte samo one koji su registrirani za primjenu u usjevima salate i obavezno se pridržavajte preporučene doze i propisane karence.
Prekomjerna vlaga i loša drenaža dodatno pogoduju njihovom razmnožavanju, pa je pravilno upravljanje vlagom jedan od važnih koraka u zaštiti salate.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
