Redovne šetnje smanjuju stres, čuvaju srce i popravljaju držanje. Učinak možete maksimalno povećati jutarnjim izlaganjem suncu, hodanjem nakon jela, pravilnim držanjem, promjenom rute, te dodavanjem vježbi, bržeg tempa i elemenata svjesnosti bez telefona.
Pretvorite šetnje u efikasan trening! Uz par savjeta spojite ugodno s korisnim!
Redovne šetnje donose brojne zdravstvene prednosti — smanjuju nivo stresa, podižu energiju, te pozitivno utječu na zdravlje srca, imunitet i nivo šećera u krvi. Ova jednostavna aktivnost pomaže i pri ublažavanju bolova u leđima te poboljšanju držanja, što je od ključnog značaja za osobe koje većinu dana provode sjedeći za računarom.
Ipak, iako je svaki oblik hodanja koristan, uz nekoliko korekcija efekte možete dodatno povećati. Faktori poput odabira vremena u koje šetate, načina razmišljanja i aktivnosti tokom same šetnje igraju veliku ulogu.
Šetajte ubrzo nakon buđenja
Jutarnja šetnja ubrzo nakon ustajanja omogućava direktno izlaganje očiju jutarnjoj svjetlosti. To zaustavlja proizvodnju melatonina – hormona u mozgu koji reguliše ciklus spavanja i budnosti. Kao rezultat, nivo melatonina uveče prirodno raste ranije, što olakšava brže nastupanje sna.
Sunčeva svjetlost dopire do mrežnjače na poleđini oka i šalje signal za prestanak lučenja melatonina, čime se resetuje prirodni cirkadijalni ritam.
Šetnja nakon obroka poboljšava probavu
Kretanje nakon jela podstiče rad crijeva i olakšava prolazak hrane kroz probavni trakt. Uspravan položaj tijela i kretanje smanjuju nadutost, dok osobama koje pate od žgaravice i refluksa šetnja pomaže u sprečavanju neugodnih simptoma.
Obratite pažnju na pravilno držanje
Pravilno držanje čini korak efikasnijim i smanjuje nepotrebno opterećenje vrata, leđa, kukova i koljena. Osim toga, omogućava lakše disanje i aktivaciju ruku i trupa. Oslanjajte se stabilno na stopala i izbjegavajte preduge korake.
Pojačajte intenzitet
Postepeno povećanje intenziteta hodanja odličan je način da izazovete organizam bez prelaska u trčanje. Time se povećava opterećenje kardiovaskularnog sistema, dok hodanje uzbrdo dodatno aktivira mišiće gluteusa, listova i zadnje lože.
Nije potrebno pretvarati šetnju u ekstremni trening. Intenzitet možete povećati bržim hodanjem, dužim rutama ili dodavanjem opterećenja (ruksak, tegovi za zglobove). Nakon zagrijavanja uvedite intervale bržeg hoda ili uspona u trajanju od 30 do 60 sekundi, a zatim se vratite na normalan tempo. Ove promjene uvodite postepeno kako biste izbjegli povrede.
Šetajte u društvu
Osim što podržava socijalnu povezanost, hodanje s prijateljem ili kolegom pruža dodatnu motivaciju i odgovornost. Razgovor tokom kretanja služi i kao dobar pokazatelj intenziteta – ukoliko možete razgovarati bez ikakvog napora, to je znak da biste trebali malo ubrzati tempo.
Ubacite vježbe snage
Dodavanje jednostavnih vježbi snage pretvara svakodnevnu šetnju u kompletan trening. Napravite kratke pauze tokom hoda: svakih pet do deset minuta napravite seriju čučnjeva, iskoraka, podizanja na prste ili sklekova na povišenju (npr. na klupi u parku). Početnici mogu početi sa samo jednom ili dvije pauze.
Ostavite telefon u džepu
Gledanje u ekran tokom hodanja odvlači pažnju i prekida vezu s vlastitim tijelom i okruženjem. Ova praksa aktivira “utjelovljenu svjesnost”, smanjuje stimulaciju mozga i pomaže tijelu da se opusti i izađe iz stanja stresa.
(Klix.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
