Većina ljudi danas provede između osam i deset sati dnevno sjedeći. Rad za računarom, videopozivi, putovanja, vožnja i večeri pred ekranom učinili su dugotrajno sjedenje gotovo neizbježnim dijelom svakodnevice.
Međutim, kardiolozi upozoravaju da problem nije samo u tome koliko sjedimo, već i u tome koliko dugo ostajemo u istom položaju bez prekida.
Sjedite satima svaki dan? Kardiolog upozorava na ono što se ne vidi, a može ozbiljno ugroziti srce
Kada satima sjedimo bez ustajanja, cirkulacija krvi se usporava, a mišići troše manje šećera i masti. Dugoročno, takav način života može biti povezan s višim nivoom šećera u krvi i triglicerida, nižim nivoom HDL, odnosno „dobrog“ holesterola, te povećanim rizikom od kardiovaskularnih problema.
Dugotrajna neaktivnost može utjecati i na elastičnost krvnih žila, dok usporena cirkulacija, posebno u nogama, može doprinijeti povećanom riziku od stvaranja krvnih ugrušaka.
Kardiolog dr. Sanjev upozorava da se posljedice sjedilačkog načina života sve češće uočavaju i kod mlađih odraslih osoba.
„U svakodnevnoj praksi sve je više pacijenata u tridesetim i četrdesetim godinama koji dolaze s problemima poput povišenog krvnog pritiska, holesterola i umora“, istakao je dr. Sanjev.
Tri navike koje dodatno pogoršavaju problem
Savremeni način rada dodatno povećava vrijeme provedeno sjedeći.
Dugi videopozivi: Radni dan može proći u nekoliko sati gotovo neprekidnog sjedenja, posebno kada se sastanci nadovezuju jedan na drugi.
Jedenje za radnim stolom: Ako ručak pojedete ispred računara, praktično ne pravite pauzu od sjedenja. Uz to, grickanje tokom rada često znači i veći unos kalorične hrane.
Sve više problema u mlađoj dobi: Manjak fizičke aktivnosti u kombinaciji s lošim snom i stresom može doprinijeti pojavi faktora rizika poput povišenog krvnog pritiska i holesterola.
Zar trening nije dovoljan?
Vježbanje je izuzetno važno za zdravlje srca, ali jedan trening dnevno ne znači da ostatak dana treba provesti sjedeći.
Ako, naprimjer, vježbate 30 do 45 minuta ujutro, a zatim osam ili deset sati provedete za računarom, i dalje imate veoma dug period fizičke neaktivnosti.
Zato stručnjaci naglašavaju da je važno kretati se tokom cijelog dana, a ne samo jednom dnevno.
Obratite pažnju na ove znakove
Ako dugo sjedite svakog dana, nemojte ignorisati simptome poput:
- oticanja stopala i članaka predvečer
- otežanog disanja pri penjanju uz stepenice
- neobjašnjivog umora čak i nakon dovoljno sna
- povišenog krvnog pritiska, šećera ili holesterola
- bola ili osjećaja težine u listovima
Posebno oprezne trebaju biti osobe koje imaju dijabetes, povišen krvni pritisak, višak kilograma ili porodičnu historiju srčanih bolesti.
Koliko često treba ustajati?
Ne morate potpuno izbaciti sjedenje iz svog dana. Mnogo je važnije da ga redovno prekidate.
Jedan od jednostavnih savjeta jeste da ustanete barem nakratko svakih 30 minuta. Telefonski razgovor možete obaviti stojeći, do kolege možete otići umjesto da mu pošaljete poruku, a kratku pauzu možete iskoristiti za nekoliko minuta hodanja.
Korisna je i kratka šetnja nakon obroka. Pet do deset minuta hodanja nakon ručka ili večere može biti jednostavan način da ubacite više kretanja u dan.
Preporuka za odrasle osobe je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, poput brzog hodanja ili vožnje bicikla.
Ne zaboravite na kontrole
Ako većinu dana provodite sjedeći, korisno je redovno kontrolirati krvni pritisak, šećer u krvi i masnoće u krvi, odnosno holesterol i trigliceride. Ljekar može procijeniti trebate li dodatne preglede, uključujući EKG, u skladu s vašim godinama i faktorima rizika.
Sjedeći način života nije moguće uvijek izbjeći, posebno ako radite kancelarijski posao. Ali možete izbjeći neprekidno sjedenje.
Ustajanje, kratke šetnje, korištenje stepenica i nekoliko minuta kretanja tokom radnog dana male su promjene koje mogu napraviti veliku razliku za zdravlje srca.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
