Prema podacima američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), ljudi u zatvorenim prostorima provode oko 90 posto vremena, a veliki dio toga upravo u vlastitom domu. Između spavanja, jela, odmora i svakodnevnih aktivnosti, zrak koji udišemo u kući ili stanu može imati veći uticaj na zdravlje nego što često pretpostavljamo.
Mnogi zagađivači u zatvorenom prostoru ne mogu se vidjeti niti namirisati, zbog čega problem može dugo ostati neprimijećen.
Niste svjesni šta udišete svakog dana: Evo kada biste trebali provjeriti zrak u svom domu
Prosječna osoba udahne oko 20.000 puta dnevno, što znači da kroz pluća svakodnevno prolaze ogromne količine zraka.
Michael Rubino, stručnjak za kvalitet zraka i osnivač kompanije HomeCleanse, upozorava da sve što se nalazi u zraku može dospjeti u organizam sa svakim udahom.
Posebno su osjetljiva djeca, starije osobe te ljudi koji imaju astmu, alergije ili hronične bolesti pluća.
Loš kvalitet zraka u zatvorenom prostoru može biti povezan s glavoboljom, umorom, nadraženošću očiju i disajnih puteva, problemima sa spavanjem i otežanim disanjem. Dugotrajna izloženost određenim zagađivačima može imati i mnogo ozbiljnije posljedice po zdravlje.
Znakovi da biste trebali provjeriti zrak u domu
Ako imate tegobe bez jasnog uzroka koje se smanjuju kada izađete iz kuće, vrijedi razmotriti mogućnost da problem postoji u zatvorenom prostoru.
Ipak, nije potrebno čekati pojavu simptoma. Mnogi važni zagađivači nemaju miris i ne mogu se vidjeti golim okom.
Na potencijalni problem mogu ukazivati:
- nedavno renoviranje ili nova gradnja
- dim od šumskih požara ili drugo vanjsko zagađenje
- neuobičajeno velika količina prašine uprkos redovnom čišćenju
- visoka vlažnost zraka
- ranija oštećenja izazvana vodom
- ustajali ili zemljani mirisi
- vidljiva plijesan.
Renoviranje, naprimjer, može povećati koncentraciju isparljivih organskih spojeva koji se oslobađaju iz boja, ljepila, namještaja i drugih materijala.
Šta sve možete mjeriti?
Kvalitet zraka u domu nije moguće procijeniti samo jednom vrijednošću. Različita mjerenja otkrivaju različite probleme.
Ugljendioksid (CO₂) može biti dobar pokazatelj ventilacije. Više vrijednosti u prostorijama u kojima boravi mnogo ljudi mogu biti povezane s osjećajem pospanosti, glavoboljom i slabijom koncentracijom.
PM2.5 čestice izuzetno su sitne čestice koje mogu nastati tokom kuhanja, paljenja svijeća i grijanja, a mogu ući i izvana zajedno s dimom i zagađenjem.
Isparljivi organski spojevi (VOC) mogu se oslobađati iz boja, novog namještaja, sredstava za čišćenje, osvježivača zraka i brojnih drugih proizvoda.
Relativna vlažnost zraka također je važna jer dugotrajno previsoka vlažnost stvara povoljne uslove za razvoj plijesni.
U zavisnosti od doma i potencijalnih izvora rizika, može biti korisno provjeriti i ugljenmonoksid, radon, azotdioksid, ozon, olovo ili azbest.
Posebnu pažnju obratite na plijesan
Ako sumnjate na plijesan zbog mirisa, vidljivih tragova ili ranijeg curenja vode, važno je pronaći i ukloniti izvor vlage.
Rubino navodi da se tragovi plijesni mogu nakupljati i u kućnoj prašini, zbog čega određene vrste testiranja prašine mogu pomoći u procjeni postoji li problem koji zahtijeva detaljniju provjeru.
Međutim, kućni testovi imaju ograničenja i ne mogu uvijek pokazati gdje se nalazi izvor problema niti koliko je kontaminacija ozbiljna.
Jesu li kućni monitori dovoljni?
Kućni monitori mogu biti korisni za praćenje vrijednosti poput CO₂, PM2.5 čestica, temperature, vlažnosti i određenih VOC spojeva.
Njihova najveća prednost je kontinuirano praćenje jer se kvalitet zraka tokom dana može značajno mijenjati.
Kuhanje, čišćenje, korištenje različitih hemikalija, otvaranje prozora, broj ljudi u prostoriji, pa čak i vanjsko zagađenje mogu brzo promijeniti izmjerene vrijednosti.
Zbog toga jednokratno mjerenje predstavlja samo trenutno stanje, dok praćenje tokom nekoliko dana ili sedmica daje potpuniju sliku.
Kada je vrijeme za stručnu pomoć?
Ako mjerenja pokažu trajno povišene vrijednosti određenih zagađivača ili postoji ozbiljna sumnja na plijesan, azbest, olovo ili druge potencijalno opasne materije, najbolje je obratiti se kvalifikovanom stručnjaku.
Cilj nije samo potvrditi da problem postoji, već pronaći njegov izvor i pravilno ga ukloniti.
Stručna procjena može biti korisna i prije kupovine starije kuće ili stana, posebno ako postoje znakovi ranijih oštećenja vodom, vlage ili materijala koji mogu sadržavati azbest ili olovo.
Kvalitet zraka u domu često uzimamo zdravo za gotovo upravo zato što većinu problema ne možemo vidjeti. Redovno provjetravanje, kontrola vlage, pravilno održavanje sistema grijanja i ventilacije te obraćanje pažnje na neobične mirise i pojavu plijesni mogu biti prvi koraci prema zdravijem prostoru u kojem svakodnevno boravimo.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
