Nekada se preplanuli ten smatrao znakom zdravlja, a sunčanje gotovo obaveznim dijelom ljeta. Danas znamo da je sunčeva svjetlost važna za stvaranje vitamina D, ali pretjerano izlaganje UV zračenju povećava rizik od opekotina, prijevremenog starenja kože i raka kože.
Koliko nam je sunca zapravo potrebno? Odgovor nije isti za sve jer zavisi od tipa kože, mjesta u kojem živimo, godišnjeg doba, doba dana i jačine UV zračenja.
Zašto nam je sunčeva svjetlost potrebna?
Umjereno izlaganje suncu omogućava tijelu da proizvodi vitamin D, koji je važan za zdravlje kostiju i normalno funkcioniranje mišića. Nedostatak vitamina D češći je kod ljudi koji malo borave na otvorenom, osoba tamnije kože i onih koji žive u područjima s malo sunčeve svjetlosti.
Sunčeva svjetlost ima ulogu i u reguliranju sna i raspoloženja. Jutarnje svjetlo pomaže mozgu da prepozna da je počeo dan, dok dnevna svjetlost utiče na naš biološki ritam.
Rebecca Mayson, profesorica fiziologije na Univerzitetu u Sydneyju, objašnjava da odgovarajući nivo vitamina D pomaže tijelu da ublaži upalu, odgovori na uzročnike koji napadaju organizam i regulira imunski sistem kako ne bi napadao vlastite ćelije.
Sunčeva svjetlost može uticati i na krvni pritisak. Kada UVA zraci dospiju do kože, potiču oslobađanje azot-monoksida, zbog čega se krvni sudovi šire.
Koliko sunca nam je dovoljno?
Ne postoji univerzalna količina sunca koja odgovara svima. Osobama svijetle kože potrebno je manje vremena da proizvedu vitamin D, ali istovremeno mnogo brže mogu izgorjeti. Ljudi s tamnijom kožom obično mogu biti izloženi suncu duže prije nego što dođe do oštećenja, ali im je za stvaranje iste količine vitamina D potrebno više UVB zračenja.
Foto: Magnific
Mayson savjetuje da se, kada je riječ o stvaranju vitamina D, suncu izlažemo „pomalo i često“, odnosno kratko, ali redovno, kada je UVB zračenje dovoljno jako.
Za osobe svijetle kože to može značiti nekoliko minuta izlaganja većeg dijela kože tokom većine dana u sedmici, dok ljudima s tamnijom kožom može biti potrebno znatno više vremena.
Ipak, količina potrebnog izlaganja zavisi i od toga gdje živite i koliki je UV indeks. Kada je UV zračenje veoma jako, rizik od oštećenja kože brzo raste.
Posebno oprezni trebaju biti ljudi veoma svijetle kože, osobe koje imaju veliki broj mladeža, one s ličnom ili porodičnom historijom melanoma, kao i ljudi koji uzimaju lijekove koji utiču na imunski sistem.
„Bolje je izložiti veću površinu kože kraće vrijeme i činiti to češće nego se duže izlagati rjeđe“, savjetuje Mayson za BBC.
Kada sunce postaje štetno?
Duže izlaganje suncu ne znači i više vitamina D, ali povećava količinu UV zračenja kojoj je koža izložena. To može dovesti do opekotina, promjena pigmentacije, prijevremenog starenja kože i povećanog rizika od raka kože.
UVB zraci imaju ključnu ulogu u stvaranju vitamina D, ali su istovremeno glavni uzročnik opekotina i važan faktor rizika za rak kože. UVA zraci prodiru dublje u kožu i posebno doprinose njenom prijevremenom starenju, ali također učestvuju u nastanku raka kože.
Zbog toga preplanulost sama po sebi nije znak zdravlja. Ona je zapravo reakcija kože na UV zračenje.
Kako da se zaštitimo?
Kada je sunce jako, najbolje je potražiti hlad, nositi laganu odjeću koja pokriva kožu, šešir i sunčane naočale. Na dijelove kože koji nisu pokriveni odjećom treba nanijeti kremu za zaštitu od sunca odgovarajućeg zaštitnog faktora.
Posebno treba izbjegavati dugo izlaganje direktnom suncu oko sredine dana, kada je UV zračenje najjače.
Ni sa suplementima ne treba pretjerivati. Visoke doze vitamina D mogu dovesti do povećanja nivoa kalcija u krvi, što u ozbiljnim slučajevima može oštetiti bubrege i srce.
Koliko sunca je „prava mjera“?
Najjednostavniji odgovor je ne premalo, ali ni previše.
Sunce ne treba potpuno izbjegavati, ali ni nekontrolirano izlaganje nije dobra ideja. Za neke ljude dovoljno je nekoliko minuta, dok drugima može biti potrebno više vremena. Tip kože, UV indeks, godišnje doba i mjesto u kojem živite igraju veliku ulogu.
Zato savjet stručnjaka da se suncu izlažemo „pomalo i često“ ima više smisla od pokušaja da se što duže sunčamo u jednom danu.
BONUS VIDEO:
hypebih.ba/A.H.
