Bilo kakve promijene na tijelu ne treba ignorisati, upozorava doktorica Begić

Njihovo radno mjesto često podrazumijeva intenzivnu izloženost suncu, vrućini, prašini i drugim profesionalnim rizicima.
Takvi uslovi rada često zahtijevaju posebnu zaštitnu opremu, međutim, jedan važan organ često ostaje u drugom planu je koža. Na to upozorava doktorica Jasmina Begić, specijalista dermatovenerologije i predsjednica Udruženja za hronične rane u našoj zemlji.
Povećan rizik
– Dugotrajna i kumulativna izloženost UV zračenju povezana je sa prijevremenim starenjem kože i povećanim rizikom od nastanka određenih karcinoma kože. Posebno su izloženi radnici koji veliki dio radnog dana provode na otvorenom – ističe Begić.
Prema njenim riječima, na primjer, građevinski radnik tokom ljeta radi na visokim temperaturama, često bez dovoljno hlada. Koža mu je izložena suncu, znoju, prašini i različitim materijalima. Tokom godina, možda se zbog toga pojave hronične iritacije, promjene na koži, ranice koje ne zarastaju ili pigmentne promjene koje se ne pregledaju navrijeme.
Hronična oštećenja
– Problem nije samo u tome što se pojedinačna promjena može previdjeti. Dugogodišnja izloženost ultraljubičastom zračenju može ostaviti trajne posljedice na koži. Osim prijevremenog starenja kože i hroničnih oštećenja, UV zračenje predstavlja važan faktor rizika za nastanak tumora, posebno nemelanomskih karcinoma kože. Zbog toga promjenu koja dugo traje, ranicu koja ne zarasta, krvarenje, promjenu mladeža ili novu pigmentnu promjenu ne treba ignorisati – ističe doktorica.
Zbog toga je kod radnika koji godinama rade na otvorenom posebno važno razvijati naviku redovnog samopregleda kože i pravovremenog dermatološkog pregleda. Ne treba čekati da promjena zaboli. Neke ozbiljne promjene na koži u početku mogu biti gotovo neprimjetne.
Begić ističe da radnik ima pravo na informaciju, edukaciju i odgovarajuće mjere zaštite. Poslodavac ima odgovornost da profesionalne rizike prepozna, procijeni i smanjuje. Zdravstveni profesionalci imaju važnu ulogu u edukaciji, ranom prepoznavanju profesionalnih bolesti kože i pravovremenom upućivanju na pregled. Zato je potrebno povezati zaštitu na radu, medicinu rada i dermatologiju u zajednički preventivni program.
Inicijativa Fotoprotekcija
Predloženo je pokretanje inicijative prema nadležnim zdravstvenim institucijama da se za radnike sa dokumentovanom profesionalnom izloženošću UV zračenju omogući medicinski indicirana fotoprotekcija bez participacije, uz jasno definisane kriterije i način propisivanja.
To bi moglo uključivati odgovarajuće širokospektralne fotoprotektivne preparate za nezaštićene dijelove kože, uz obaveznu edukaciju i primjenu drugih mjera zaštite: hlada, zaštitne odjeće, pokrivala za glavu, organizacije radnog vremena i praćenja UV indeksa.
Ova inicijativa ne znači da krema za zaštitu od sunca treba zamijeniti druge mjere zaštite. Naprotiv – fotoprotekcija treba biti jedan element integrisanog sistema zaštite radnika od profesionalnog UV zaštitu. WHO i ILO upravo preporučuju kombinaciju organizacionih mjera, zaštitne odjeće i zaštitnih sredstava za kožu kod radnika koji rade na otvorenom.
Šta može učiniti poslodavac
Zaštita radnika ne završava nabavkom zaštitne opreme. Poslodavac može značajno doprinijeti prevenciji. To podrazumijeva smanjenje nepotrebne izloženosti najintenzivnijem UV zračenju kada organizacija posla to omogućava, obezbjeđivanje prostora za odmor u hladu, odgovarajuću zaštitnu odjeću i pokrivala za glavu, dostupnost vode i odgovarajuće uslove za rad tokom visokih temperatura.
Alergijske reakcije
Ne treba zaboraviti i druge profesionalne rizike za kožu jer UV zračenje nije jedini problem. Radnici na otvorenom mogu biti izloženi prašini, cementu, hemikalijama, uljima, gorivima, biljnim materijalima i drugim iritansima ili alergenima.Posljedice mogu biti različite profesionalne dermatoze – od iritativnih i alergijskih reakcija do hroničnih promjena kože. Zato zaštita kože mora biti prilagođena konkretnom radnom mjestu i profesionalnim rizicima.
Zato edukaciju o profesionalnom zdravlju kože treba posmatrati kao dio kontinuiranog profesionalnog obrazovanja i kulture sigurnosti na radu.