Alarmantno upozorenje bh. onkologa
Maligne bolesti i dalje su jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu s milionima novih slučajeva dijagnosticiranih svake godine.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će više od 35 miliona ljudi oboljeti od raka 2050. godine.
Alarmantno upozorenje bh. onkolog
To je povećanje od 77 posto u odnosu na procijenjenih 20 miliona slučajeva u 2022. godini.
Uz Svjetski dan borbe protiv raka, 4. februar, dr. Maja Banjin, onkologinja s više od 30 godina iskustva, upozorava na sve veći broj oboljelih od malignih bolesti u BiH i kaže da je sredina, nažalost, pogodno tlo za razvoj malignih bolesti.
– U posljednjih nekoliko godina zabilježili smo porast incidencije karcinoma, dijelom zbog zagađenja zraka, nezdrave prehrane, nedostatka fizičke aktivnosti, pušenja, alkohola i infekcija koje se mogu spriječiti, poput hepatitisa B i C, te humanog papiloma virusa (HPV) – ističe dr. Banjin za „Dnevni avaz“.
Žene u riziku
Incidenca obolijevanja od raka je u porastu, u BiH najčešći oblici raka su karcinom pluća, koji je sve češći kod žena, karcinom debelog crijeva kod mlađe populacije, karcinom dojke kod žena srednje dobi, karcinom grlića materice kod mladih žena, zatim slijede melanom i karcinomi kože.
– Kod karcinoma grlića materice često obolijevaju mlade žene koje se javljaju u uznapredovalom stadiju bolesti. Vakcinacijom protiv HPV-a omogućavamo da naredne generacije gotovo uopće ne obolijevaju od ove vrste raka – dodaje Banjin.
Liste čekanja
Banjin naglašava i da se rizik od karcinoma pluća više ne odnosi isključivo na muškarce, već da žene bilježe sve sličnije stope obolijevanja.
Problem predstavlja i nedostatak nacionalnog registra oboljelih od raka, što otežava planiranje liječenja i praćenje trenda obolijevanja:
– Ne postoji strategija koja bi omogućila kvalitetno planiranje i raspodjelu resursa. Liste čekanja za terapije su duge, a lista lijekova Fonda solidarnosti u Federaciji nije obnovljena već sedam godina. To znači da pacijenti koji nemaju novca često ostaju prepušteni sami sebi – kazala je dr. Banjin.
Prema njenim riječima, sve češća je pojava karcinoma debelog crijeva kod mlađe populacije, što dodatno upozorava na potrebu ranih pregleda i preventivnih mjera.
– Nažalost, mnogi građani još ne koriste preventivne preglede, iako oni spašavaju živote. Faktori načina života igraju ključnu ulogu i upravo oni se mogu spriječiti – naglašava dr. Banjin.
Promjena stila života
Osim medicinskih izazova, dugotrajni hronični stres u kojem žive stanovnici BiH također doprinosi porastu obolijevanja.
– Naša generacija je živjela period mira i sigurnosti, a sada se odrasta u nestabilnom društvu. To ostavlja dugoročne posljedice na zdravlje i povećava rizik od malignih bolesti – objašnjava dr. Banjin.
Prema njenim riječima, sve češća je pojava karcinoma debelog crijeva kod mlađe populacije, što dodatno upozorava na potrebu ranih pregleda i preventivnih mjera.
– Nažalost, mnogi građani još ne koriste preventivne preglede, iako oni spašavaju živote. Faktori načina života igraju ključnu ulogu i upravo oni se mogu spriječiti – naglašava dr. Banjin.
Promjena stila života
Osim medicinskih izazova, dugotrajni hronični stres u kojem žive stanovnici BiH također doprinosi porastu obolijevanja.
– Naša generacija je živjela period mira i sigurnosti, a sada se odrasta u nestabilnom društvu. To ostavlja dugoročne posljedice na zdravlje i povećava rizik od malignih bolesti – objašnjava dr. Banjin.
(avaz.ba/zdravlje/hypebih.ba/G. Š.)
