Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica i žičara Hrasnica – Igman dva su odvojena, ali funkcionalno povezana infrastrukturna projekta. Dok je završetak tramvajske pruge izgledan već u proljeće ove godine, realizacija žičare još uvijek je u fazi administrativnih procedura.
Riječ je o prijeratnim idejama čiji je cilj unapređenje saobraćajne povezanosti jugozapadnog dijela Kantona Sarajevo. Igman je trenutno sa Sarajevom cestovno povezan preko tri pravca – preko Hrasnice, Istočnog Sarajeva i Hadžića.
Hrasnica: Nova turistička tačka Sarajeva! Tramvaj i žičara Hrasnica – Igman!
Na ratnom putu preko Igmana trenutno se gradi nova saobraćajnica koja će povezati Hrasnicu s Velikim i Malim poljem. Planirano je devet kilometara ceste, od kojih su četiri već izgrađena, no malo je vjerovatno da će kompletan projekat biti završen ove godine.
Izgradnjom žičare automobil i autobus više ne bi bili jedini način dolaska na Igman. Putnici bi tramvajem iz centra Sarajeva mogli doći do Hrasnice, a zatim žičarom do Velikog polja. Prema regulacionom planu, polazna stanica žičare bila bi smještena kod Sportskog centra Hrasnica, svega 150 metara od tramvajskog stajališta.
Prema postojećem projektu, žičara bi bila duga 6,13 kilometara, s međustanicom kod Hrasničkog stana i izlaznom stanicom na Velikom polju. Kapacitet bi iznosio 1.800 putnika po satu, uz kabine za osam osoba i brzinu do 36 kilometara na sat.
Procjena iz 2018. godine iznosila je 22 miliona KM, dok bi danas, zbog inflacije, cijena izgradnje bila između 28 i 31 milion KM. Kao mogući modeli finansiranja spominju se javno-privatno partnerstvo ili kreditno zaduženje.
Načelnik Ilidže Nermin Muzur istakao je da su idejna rješenja zastarjela te da se mnogi koraci moraju ponoviti, uz dodatni izazov nedostatka domaćih stručnjaka za ovakve projekte. Ipak, naglašava da je ključno što je žičara ucrtana u kantonalne planske dokumente.
Potencijalni benefiti uključuju rasterećenje cestovnog saobraćaja, pozitivne ekološke efekte i snažan poticaj razvoju turizma na Igmanu i Bjelašnici, ali i transformaciju Hrasnice u atraktivnije gradsko područje. S druge strane, rizici se odnose na isplativost projekta i mogući utjecaj na okoliš, što potvrđuju i primjeri problematičnih žičara u drugim evropskim gradovima.
(Crna-hronika.info/Hypebih.ba/A.Hu.)
