U Kantonu Sarajevo je više građevina koje se godinama ne koriste. One su uglavnom u javnom vlasništvu te su uništene tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
Iznenađujuće je da još nisu obnovljene i da se ne koriste s obzirom na to da imaju značajan potencijal, što same po sebi, što zbog toga što su na atraktivnim lokacijama. Izdvojili smo nekoliko takvih građevina, pitajući nadležne da li išta poduzimaju za vraćanje tih građevina u život.
Potencijal ruševina: Ove zgrade u Kantonu Sarajevo već godinama čekaju bolje dane!
Kasarna Jajce
Jedna od najljepših ne samo među sarajevskim građevinama, već u Bosni i Hercegovini, jeste Kasarna Jajce. Austrougarska vlast ju je izgradila u naselju Vratnik, za svoju vojsku. Ovaj monumentalni objekat je na području općine Stari Grad, s kojeg je sjajan pogled na ostatak Sarajeva.
Cijeli kompleks ima više od osam hiljada metara kvadratnih (m2). Od izgradnje do početka rata 1992. isključivo se koristio u vojne svrhe. Od završetka rata do danas nije u upotrebi i propada.
Nedavno su nadležni konačno odlučili nešto poduzeti kako bi Kasarna Jajce ponovo bila u upotrebi. Naime, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je ljetos odlučila Općini Stari Grad dati Kasarnu na korištenje na period od 50 godina. No, u Općini Stari Grad su sa žaljenjem konstatirali da proces davanja prava još nije završen. Istakli su zašto je to tako.
“Ključni razlog je neujednačeno postupanje Pravobranilaštva Federacije BiH koje odbija dati saglasnost na ugovor, iako je u mnogima ranijim, identičnim slučajevima saglasnost uredno data. Da paradoks bude još veći, Pravobranilaštvo je nedavno dalo saglasnost za potpuno identičan ugovor za Kasarnu Faletići, gdje Općina i Vlada FBiH zajedno ulažu 200 hiljada KM u sanaciju pristupne ceste i uklanjanje divlje deponije koja je nastajala 30 godina”, ukazali su.
Upravo je ta deponija, dodaju, posljedica višedecenijske nebrige o državnoj imovini koju je, kako su konstatirali, isto to Pravobranilaštvo sve vrijeme posmatralo bez reakcije.
Ocijenili su da je upravo zbog ovakvih primjera jasno da je riječ o nejednakom postupanju pod pritiskom interesnih lobija, za koje tvrde da ne žele da državna imovina bude obnovljena i ostane u vlasništvu države. Smatraju da ti lobiji zagovaraju čekanje na političko rješenje o državnoj imovini, kojim će im se stvoriti mogućnost kupovine Kasarne i preuzimanje vlasništva, što je, kako su konstatirali, direktna šteta po državu.
Iz Općine Stari Grad uvjeravaju da se u slučaju Kasarne Jajce, koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, blokira ulaganje u njenu obnovu od 40 miliona KM, i to u obnovu, kako su naglasili, u izvornom obliku i pod nadzorom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Također uvjeravaju da bi Kasarna poslije ulaganja ostala u državnom vlasništvu, uz prihod od zakupa za državu.
“Pravobranilaštvo FBiH istovremeno, bez ikakve reakcije, dopušta izgradnju privatnih fabrika, solarnih postrojenja i objekata unutar drugih kasarni, bez dozvola i nadzora”, dodaju.
Pitali smo ih šta namjeravaju učiniti s Kasarnom Jajce nakon što dobiju pravo korištenja.
“Općinsko vijeće Starog Grada već je usvojilo mapu puta obnove, nacrt odluke i ekonomski elaborat. Naš je cilj preko javnog poziva pronaći investitora koji će o vlastitom trošku obnoviti državnu imovinu i plaćati zakup državi dok imovina ostaje isključivo u vlasništvu države. To je transparentan, zakonit i održiv model, suprotan dosadašnjim praksama kojima su se omogućavale devastacija i uzurpacija vojnih kompleksa širom zemlje”, odgovorili su na upit Klix.ba.
Nadaju se da će Pravobranilaštvo FBiH uskoro postupiti, kako su istakli, u skladu sa zakonom, odlukom Vlade i vlastitom praksom iz sličnih slučajeva, kako bi se omogućila hitna obnova jednog od najvažnijih nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Pohvalili su novog direktora Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH Adnana Džindu jer je njegovim dolaskom, kako smatraju, tek započelo uređenje ove oblasti.
Rezidencija Konak
Na području Starog Grada je još jedna arhitektonski vrijedna građevina. Naime, u naselju Bistrik je Rezidencija Konak izgrađena pred kraj osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Prvobitno je bila rezidencija osmanskih valija (namjesnika) u Bosni i Hercegovini, a rezidencijalnu namjenu je imala i poslije osmanske vladavine. To je bio slučaj sve do rata 1992., a poslije rata je uglavnom neiskorištena.
Ne postoje precizni, javno dostupni podaci o veličini Rezidencije Konak, ali je riječ o značajnoj kvadraturi. U vlasništvu je Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Iz kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića (SDP) su podsjetili da je upravo Bećirović u decembru prošle godine na sjednici Predsjedništva inicirao aktivnosti u vezi ove građevine, s obzirom na njenu, kako su naveli, umjetničku, estetsku, duhovnu, simboličnu, ambijentalnu i materijalnu vrijednost.
Ukazali su da je u februaru ove godine na sjednici Predsjedništva usvojen Bećirovićev prijedlog zaključka kojim je Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine obavezana pripremiti i dostaviti i detaljnu informaciju o Rezidenciji Konak.
Tražene informacije su im ustupljene 25. septembra, a među kojima je ona da su ove godine u njoj bili sanacioni radovi. Kako su naveli iz Bećirovićevog kabineta za Klix.ba, tekuće održavanje bit će nastavljeno i sljedeće godine, u skladu s raspoloživim budžetskim sredstvima.
“Nastavit će se i radovi na sanaciji preostalih dijelova zgrade i vanjskog uređenja, kao i s poslovima tekućeg održavanja jer projekat sanacije, konzervacije i restauracije graditeljske cjeline još uvijek nije realiziran”, dodaju.
Kako su naglasili, plan je napraviti projekat sanacije i adaptacije pomoćnog objekta, pokrenuti pribavljanje saglasnosti za sam Konak i njegovo vanjsko uređenje – hortikulturni projekat koji bi napravio Zavod za zaštitu spomenika KS. Istakli su da bi park uz pomoćni objekat poslije obnove bio u upotrebi za protokolarne aktivnosti.
Hotel Nacional
Bistrik je mjesto gdje je još jedna značajna građevina – Hotel Nacional, koji je tokom rata od 1992. do 1995. u potpunosti devastiran. Ovaj hotel je izgrađen 1960-ih, a u njemu su se školovale brojne generacije ugostiteljskih radnika.
U Sarajevu se smatra kultnim objektom, zbog čega ga je opjevao i Dino Merlin u istoimenoj pjesmi i albumu. Dio zgrade je obnovljen, a Srednja ugostiteljsko-turistička škola Sarajevo ga koristi za obrazovni proces.
Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS, kao jedan od nadležnih subjekata, ranije je pokušavalo pronaći rješenje za ovu građevinu. Iz ovog ministarstva su napomenuli da su po zahtjevu Srednje ugostiteljsko-turističke škole preko kantonalnog pravobranilaštva pokrenuli proceduru rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Ukazali su da je upravo ta škola navedenim postupkom upisana u registar Općinskog suda u Sarajevu kao vlasnik objekta.
No, kako su istakli, Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je izjavila žalbu na taj upis jer je Hotel Nacional na zemljištu evidentiranom kao vakufsko i jer je, prema žalbi, to zemljište nacionalizirano bez isplate naknade. Tvrde da je nakon žalbe bilo niz sastanaka u cilju pronalaska rješenja za regulisanje imovinsko-pravnih odnosa nad samim hotelom i zemljištem.
Opredjeljenje Ministarstva jeste da se poslije rješavanja imovinsko-pravnih odnosa omogući cjelovita obnova Hotela te njegovo stavljanje u punu funkciju, i to u skladu s potrebama odgojno-obrazovnog sistema u KS.
“Naš primarni cilj jeste da se dugoročno koristi za obrazovne potrebe, posebno za unapređenje praktične nastave i infrastrukturnih kapaciteta Srednje ugostiteljsko-turističke škole. Međutim, realizacija bilo kakvih daljih aktivnosti, uključujući izradu projektne dokumentacije i obezbjeđenje finansijskih sredstava za rekonstrukciju, uslovljena je prethodnim pravosnažnim okončanjem postupaka vezanih za vlasničke odnose nad objektom i zemljištem”, dodaju.
Najavili su da će u okviru svojih nadležnosti i u saradnji s drugim relevantnim institucijama nastaviti aktivnosti usmjerene ka pronalasku zakonitog i održivog rješenja za Hotel Nacional.
Titova vila na Stojčevcu
Stojčevac je dio spomenika prirode Vrelo Bosne, gdje je bila jedna od mnogih vila predsjednika socijalističke Jugoslavije Josipa Broza Tita.
Vila na Stojčevcu je izgrađena 1950-ih, a imala je stambeni prostor, prostor za rekreaciju te sklonište. Jedan od razloga zašto je izgrađena nadomak Sarajeva, podno planine Igman, jeste upravo zbog prirodnog okruženja i mogućnosti lova, koji je bio Titov hobi. Uglavnom je imala rezidencijalnu namjenu, a Tito je nekoliko puta bio u njoj. Međutim, ti boravci nisu bili česti – uglavnom tokom posjeta Sarajevu.
Vila je tokom rata u potpunosti devastirana i uopće ne postoje naznake da će se to u bližoj ili daljoj budućnosti promijeniti dok se u međuvremenu revitalizira sam Stojčevac. U katastru se vodi kao imovina Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, tj. kao državna imovina. No, nema konkretnog vlasnika.
Načelnik Ilidže Nermin Muzur (NiP) je za Klix.ba izjavio da je Općina Ilidža spremna dati podršku, pa čak i učestvovati u obnovi ove građevine.
Institut za fizijatriju i rehabilitaciju Ilidža
Iskazana spremnost Općine Ilidža se odnosi i na zgradu Instituta za fizijatriju i rehabilitaciju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Ova velika zgrada u ilidžanskom Velikom parku je izgrađena 1960-ih, a u njoj se liječilo stanovništvo iz cijele zemlje i naučno razvijala fizikalna medicina. Spomenuti institut je bio jedan od najmodernijih instituta ove vrste u bivšoj Jugoslaviji. I on je bio ratni cilj, što je značilo njegovu potpunu devastaciju.
Manji dio Instituta je obnovljen prije 20 godina, i to donacijom Vlade Italije i italijanske regije Emilia Romagna. Ostatak zgrade je devastiran i prvenstveno narušava izgled u cijelosti revitaliziranog Velikog parka. KCUS-u smo poslali upit o ovoj zgradi, ali do objave teksta nismo dobili odgovor.
Hotel Maršal
Na sarajevskim planinama je nekoliko građevina koje nisu u upotrebi, a među njima je Hotel Maršal na Bjelašnici, koji je izgrađen 1980-ih. Ima više od 50 soba i 13 apartmana, ali su oni od 2017. prazni. Maršal je posljednjih osam godina zatvoren zbog lošeg poslovanja. Njegova dugovanja su u trenutku zatvaranja iznosila 2,5 miliona KM. Ono što je također doprinijelo zatvaranju jeste što nije bilo jasno ko je njegov vlasnik.
Ipak, pitanje vlasništva je konačno riješeno prošle godine, kada je, kako su za Klix.ba potvrdili iz Ministarstva privrede KS, upravo Kanton upisan kao vlasnik hotela. Podsjetili su da su time stvoreni uslovi da kantonalna skupština donese odluku o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o prijenosu prava vlasništva bez protučinidbe.
Naglasili su da je objekat nefunkcionalan te uvjeravaju da su poduzeli mjere iz svoje nadležnosti za očuvanje imovine. Ukazali su šta su naredni koraci.
“Nakon okončanja postupka upisa prava vlasništva u korist KS, naredne aktivnosti, uključujući procjenu ekonomske vrijednosti zgrade, model upravljanja i moguća ulaganja, provodit će Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju (KAIP), u skladu sa zakonom, a zavisno od strateških prioriteta KS”, istakli su iz Ministarstva privrede KS.
Spremni su dati podršku za nastavak realizacije aktivnosti vezanih za Hotel Maršal.
Skakaonica na Igmanu
U ratu su uništene skakaonice na Igmanu i bob staza na Trebeviću. Igmanske skakaonice je projektovao arhitekta Janez Gorišek, a izgrađene su 1982. za potrebe Zimskih olimpijskih igara (ZOI). Jedna skakaonica je bila duga 112 metara dok je druga bila duga 90 metara.
Iz kantonalnog preduzeća ZOI 84 su istakli da po pitanju skakaonica još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi između ovog preduzeća i Općine Hadžići. Naime, kako su obrazložili, skakaonice nisu upisane u zemljišne knjige (grunt), zbog čega, kako tvrde, s pravnog aspekta ne postoje mogućnosti da oni kao preduzeće investiraju u njih.
Bob staza na Trebeviću
Na bolje dane čeka i trebevićka staza za bob i sankanje. Grupu arhitekata koji su projektovali stazu predvodio je Gorazd Bučar. Staza je izgrađena 1982., a bila je duga skoro 1,6 kilometara. Riječ je o vrlo kompleksnoj građevini na kojoj je olimpijska takmičenja gledalo i do 30 hiljada ljudi.
Nije obnovljena, iako je bilo nagovještaja da bi se to moglo dogoditi. Pojedini smatraju da bi obnova bila itekako opravdana, s obzirom na to da bi bila jedina ovakva staza u ovom dijelu Evrope.
Kantonalna vlada je prije tri godine formirala radni tim koji je u decembru prošle godine pripremio plan za revitalizaciju i rekonstrukciju staze. Taj tim je djelovao pri Ministarstvu kulture i sporta KS, pa smo kontaktirali ministra kulture i sporta Kenana Magodu (SDP), koji je kao tadašnji direktor kantonalne turističke zajednice bio jedan od članova spomenutog tima.
Magoda je kazao da Ministarstvo ima dodirnu tačku sa stazom u aspektu sporta kao takvog, ali da nema nadležnosti nad samom građevinom i lokacijom na kojoj je ona. Ukazao je da je spomenutim planom utvrđeno sve ono što je potrebno uraditi u cilju rekonstrukcije. Naveo je da je plan predstavljen i samoj Vladi KS, ali da od tada nije bilo nikakvog pomaka.
Pozvao je ostale nadležne institucije da urade svoj dio posla.
(Klix.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
