Brojna istraživanja pokazuju da se rizici za psihička opterećenja povećavaju kod intenzivne upotrebe – naročito kod djece i adolescenata
Njemačka akademija nauka traži da se društvene mreže uopće ne koriste do 13. godine, a i kasnije samo uz nadzor.
Više od 80 posto mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, u prosjeku tri i po sata dnevno. Ali brojna istraživanja pokazuju da se rizici za psihička opterećenja povećavaju kod intenzivne upotrebe – naročito kod djece i adolescenata, prenosi DW.
Istraživanja pokazuju: Zabrinjavajuće posljedice “skrolanja” po dječiji mozak!
Preporuke akademije Leopoldina
Sredinom avgusta Akademija nauka Leopoldina objavila je dokument u kojem se od političara hitno traži zaštita mladih kroz strožu regulaciju društvenih mreža.
Dokument sadrži prijedlog da se brzo i konkretno provede strategija zaštite za sve društvene mreže, uključujući i aplikacije za razmjenu poruka.
Preporuka glasi: „Bez računa na društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina – u toj dobi su psihološki i socijalno preopterećeni“, rekao je informatičar Johanes Buman (Johannes Bumann) prilikom predstavljanja dokumenta.
Roditeljski nadzor
Od 13. godine korištenje društvenih mreža trebalo bi se odvijati uz roditeljski nadzor. Ali politika bi morala uvesti zaštitne mjere za sve mlađe od 18 godina, zahtijeva Buman:
– Dobno prilagođen dizajn društvenih mreža uključuje zabranu personaliziranog oglašavanja i izrade korisničkih profila.
Treba ograničiti naročito funkcije koje izazivaju ovisnost, poput push-obavijesti i beskonačnog skrolanja – kažu iz Leopoldine.
Rastuća zabrinutost
Nauka u tome vidi akutnu opasnost za mlade. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i njemačke zdravstvene osiguravajuće kuće DAK pokazuju da raste ovisnost o korištenju upravo među adolescentima.
Posebno zabrinjava što sve mlađa djeca koriste društvene mreže, objašnjava autorica i dječija psihologinja Silvia Šnajder (Schneider).
Ona citira izvještaje prema kojima svako deseto dijete u dobi od 6 do 7 godina koristi TikTok, polovina djece od 10 do 11 godina i čak 71 posto djece od 12 do 13 godina.
Depresija i anksioznost
– I to uprkos činjenici da sami operateri navode minimalnu dob od 13 godina – kaže Šnajder, naglašavajući da je problem što je ta dobna skupina posebno podložna utjecajima.
Intenzivno i ovisničko korištenje društvenih mreža povezano je s brojnim psihičkim problemima i opterećenjima – najčešće se istražuju depresija i anksioznost.
Također je poznato da društvene mreže uzrokuju poremećaje spavanja. Dobro su istraženi i problemi s izgledom te poremećaji prehrane kod mladih djevojaka – i tu postoje jasne poveznice.
Medijska pismenost i obrazovanje
Sve ovo poznato je i vlasnicima društvenih mreža. Analize podataka stalno pokazuju povezanost između intenzivne upotrebe društvenih mreža i narušenog psihičkog zdravlja.
Zato naučni tim Leopoldine preporučuje da se „u školama do 10. razreda ne koriste privatni pametni telefoni“.
Uz to, sva djeca i adolescenti trebali bi biti obučeni za korištenje društvenih mreža na način primjeren dobi, kako bi, naprimjer, mogli prepoznati lažne vijesti.
Za to je potrebno i ciljano obrazovanje nastavnog i pedagoškog osoblja. Plan obrazovanja koji bi djecu već u vrtiću pripremio za sadržaje na društvenim mrežama još ne postoji.
Zahtjev za jasnim pravilima
Iz Leopoldine preporučuju da država preuzme aktivnu ulogu u zaštiti djece i mladih. Za sada se procjena rizika i odgovornost za zaštitne mjere uglavnom prepuštaju samim operaterima, navodi tim Leopoldine.
Poslovni model društvenih mreža temelji se na privlačenju pažnje korisnika i njenom pretvaranju u profit. Zato se korisnike nastoji maksimalno zadržati, pa se ciljano uspostavljaju strukture ovisnosti.
Australija, naprimjer, dopušta korištenje društvenih mreža tek od 16. godine radi zaštite djece od nasilja, cyberbullyinga i sadržaja koji izazivaju ovisnost. I na nivou Europske unije više zemalja vrši pritisak oko kontrole dobi – poput Danske.
Informatičar Buman objašnjava da se poštivanje dobnih granica može provjeravati neovisno i pouzdano:
– Ne kao sada – kliknem “Već imam 16”. Radi se o tehničkoj provedbi. To će biti moguće uvođenjem evropskog digitalnog novčanika kojim se dokazuje identitet, a koji bi trebao biti u upotrebi u svim članicama EU od kraja 2026. godine.
(Avaz.ba/Hypebih.ba/A.Hu.)
