Ove tri vrsta hrane treba jesti zimi
Vitamin D je izuzetno važan za ljudski organizam – on jača imunološki sistem, bori se protiv infekcija, poboljšava raspoloženje i smanjuje rizik od dobivanja nekih hroničnih bolesti.
Ključan je i za apsorpciju kalcijuma u tijelu što dovodi do zdravijih kostiju i zuba.
Ove tri vrsta hrane treba jesti zimi
Najvažniji izvor vitamina D je sunčeva svjetlost, odnosno izlaganje kože lica i tijela suncu u trajanju od barem 15 do 30 minuta dnevno.
Ne čudi zato što je do njega lakše “doći” u ljetnim mjesecima, nego zimi.
Hrana je takođe dobar izvor vitamina D, a pogotovo u zimskim mjesecima kada ne vidimo sunce onoliko često kao što bismo željeli, i kada većinu tijela prekrivamo odjećom te tako sprečavamo sintezu ovih esencijalnih organskih tvari.
1. Riba
Najbolji prehrambeni izvori vitamina D su masne ribe poput lososa, sardina, pastrva, tuna i skuša. Jedna porcija lososa zadovoljava čak 80 odsto dnevnih potreba za vitaminom D.
Ne samo da ove vrste riba obiluju vitaminom D već sadrže i značajane količine omega 3 masnih kiselina koje su ključne za zdravlje mozga, srca i venskog sistema. Uključite ih na jelovnik nekoliko puta sedmično.
2. Jaja
Jaja su dobar prirodni izvor vitamina D. Tačnije, žumanjak je dobar izvor ovog vrijednog elementa – on je pravo blago hranjivih tvari, a sadrži sve od B kompleksa, preko vitamina A i E do mineralnih tvari poput željeza, cinka, selena i kalcijuma. Bjelanjak, s druge strane, sadrži tek protein.
Dobro je znati da ćete najviše hranjivih tvari naći u jajima kokoši koje su uzgajane na otvorenom.
3. Gljive
Gljive su jedinstveni biljni izvor vitamina D, a posebno vrganji, šampinjoni i shiitake gljive. Imajte na umu da će više vitamina D imati one vrste koje su bile izložene diretnom UV zračenju, nego one koje su uzgajane pod umjetnim UV lampama.
Savjet plus:
Na tržištu se može naći i industrijski procesirana hrana koja je obogaćena vitaminom D. Pažljivo čitajte deklaracije jer se vitamin D može naći i u mliječnim proizvodima, jogurtima i vrhnjima, biljnim zamjenama za mlijeko od soje, zobi i badema, margarinima, žitnim pahuljicama i sličnim proizvodima.
Ljudi bi u prosjeku trebali unositi od 400 do 800 IU vitamina D dnevno, a ta brojka zavisi od dobi, boji kože, ali i specifičnim zdravstvenim potrebama pojedinca.
Ako niste sigurni koliko vitamina D treba unositi, posavjetujte se s ljekarom, prenosi Pun kufer.
Nemojte uzimati suplemente vitamina D bez nadzora liječnika jer je moguće unijeti i previše ovog vitamina.
Tijelo ne može izlučiti višak, a prekomjeran nivo može dovesti do oštećenja bubrega, srca i vena.
(Pun kufer/hypebih.ba/G. Š.)
