Zašto smo najbolesniji kad dođe jesen: Više faktora igra ulogu
Zašto smo najbolesniji kad dođe jesen
Jesen je godišnje doba kojem se mnogi veseli. Ovaj dio godine sa sobom donosi promjenjivo lišće i šarenu atmosferu, međutim, donosi i porast bolesti.
Evo zašto se čini da je jesen godišnje doba kada smo najosjetljiviji na bolesti.
Vremenski uvjeti
Jedan od najznačajnijih faktora koji pridonose jesenskim bolestima su nepredvidivi vremenski obrasci karakteristični za ovo godišnje doba. Prijelaz iz toplih ljetnih dana u hladnije i vlažnije uvjete može biti šok za imunitet.
Promjenjive temperature slabe sposobnost našeg tijela da se prilagodi, čineći nas osjetljivijima na infekcije.
Kako jesen odmiče, dani postaju sve kraći i dobivamo sve manje sunčanih sati. Ovo smanjenje izloženosti sunčevoj svjetlosti uvelike pridonosi padu razine vitamina D. Vitamin D igra ključnu ulogu u imunološkoj funkciji, a njegov nedostatak može dovesti do oslabljene odbrane protiv virusa i bakterija.
Stres i sezonske promjene
Jesen je prelazni period, a mnogi se nakon ljetne pauze vraćaju u školu ili na posao. Ova promjena može dovesti do povišenih razina stresa, što zauzvrat potiskuje naš imunološki sistem.
Kako zahlađuje, ljudi više vremena provode u zatvorenom prostoru, često u neposrednoj blizini drugih. Ova povećana gužva u zatvorenom prostoru predstavlja plodno tlo za širenje infekcija poput obične prehlade i gripe. Ograničeni prostori i zajednički zrak mogu olakšati prijenos klica.
Alergije i rast plijesni
Kraj ljeta i početak jeseni obilježeni su sezonom ambrozije. Osim toga, vlaga koja dolazi s jeseni može dovesti do povećanja rasta plijesni. Spore plijesni mogu izazvati respiratorne probleme, pogoršati alergije i ugroziti imunološku funkciju.
Kako temperature padaju, ljudi često postaju manje skloni aktivnostima na otvorenom i vježbanju. Ovo sjedilačko ponašanje može oslabiti imunološki sistem i učiniti pojedince osjetljivijima na bolesti. Ostati aktivan i održavati zdrav stil života ključno je za snažan imunološki odgovor.
Pojedini virusi bujaju u prelaznom razdoblju od ljeta do jeseni. Primjerice, rinovirus, čest uzročnik prehlade, ima tendenciju da dosegne vrhunac s dolaskom jeseni. Slično tome, virus gripe dobiva na zamahu kako se ljudi okupljaju u zatvorenim prostorima, što povećava vjerojatnost prijenosa.
Kako jesen odmiče, naš imunološki sistem suočava se s nizom izazova. Kako se alergije, virusi i uzroci stresa skupljaju, odbrambene snage našeg tijela mogu biti preopterećene, što nas čini osjetljivijima na bolesti.
BONUS VIDEO:
Hypebih.ba/A.H.
