Kada stres postaje opasan?
Stres je stanje koje svakodnevno prati većinu nas. Svakog dana doživljavamo stres zbog posla, gužve u saobraćaju, nervoznih ljudi… Stres je reakcija tijela na svaku promjenu koja zahtijeva prilagođavanje ili odgovor fizički, mentalni i emocionalni, odnosno fiziološka i psihološka reakcija čovjeka na stimuluse iz okruženja.
Dugotrajna izloženost stresu za posljedicu može imati pojavu brojnih opasnih i teških bolesti. Najčešći uzroci stresa su:
neprijatni životni događaji – smrt voljene osobe, razvod, penzija, seksualni problemi.
prijatni životni događaji – brak, rođenje djeteta.
fizički uzroci – hladnoća ili vrućina, upotreba cigareta i alkohola, ozbiljna ograničenja kretanja.
faktori životne sredine – nedostatak doma, bučna, zagađena sredina.
organske bolesti – kada je tijelo pogođeno bolešću, cijeli organizam, u pokušaju da se odbrani, dovodi se u stanje napetosti koje, u većini slučajeva, dovodi do stresa.
Većina nas zna šta je stres, ali malo ko shvata kada dolazi do previše stresa i šta tada učiniti. Psihijatar Lavson Vulsin radio je istraživanje sa pacijentima koji imaju mentalne bolesti i zdravim ljudima kojima stres pogoršava zdravstvene probleme. Na osnovu ovog istraživanja je napisao knjigu “Toksični stres: kako stres ubija i šta možemo da uradimo u vezi sa tim”.
Stres ima isti efekat kao pušenje
Prema Vulsinovim riječima, studija o stresu iz 2023. godine je potvrdila da stres ubrzava tempo biološkog starenja u srednjim godinama, piše Study finds.
On upozorava da hronični stres utiče na ljude kao pušenje i nizak socioekonomski status, koji se smatraju za dva utvrđena faktora rizika za ubrzano starenje.
Dobar i toksični stres
Vjerovali ili ne, postoji dobar stres, koji nas drži u stanju budnosti, ali je lako s njim se izboriti i ne ostavlja posljedice po zdravlje. Svakodnevne obaveze poput čišćenja, posla, komunikacije sa drugima, pomaže da se reguliše naš sistem odgovora na stres.
Sa druge strane, toksični stres iscrpljuje naš sistem odgovora na stres i ostavlja trajne posljedice. Kako je objasnio psihijatar i stručnjak za traumu Besel van der Kolk, postoje jasni simptomi toksičnog stresa i to su:
- glavobolja
- umor
- bol u stomaku koji ometa normalno funkcionisanje
Poslije nekoliko mjeseci simptomi se pogoršavaju, pa se javljaju bolesti poput migrenskih glavobolja, astme, dijabetesa ili ulceroznog kolitisa odnosno zapaljenje crijeva i organa za varenje.
Na primjer, kod dijabetesa hormonski sistem se bori da reguliše šećer, kod gojaznosti metabolički sistem teško reguliše unos i potrošnju energije a kod depresije nervni sistem ima neravnotežu sa svojim neurotransmiterima što otežava regulisanje raspoloženja, misli i ponašanja.
Kako liječiti stres
Za većinu ljekara opšte prakse stres ne uzimaju kao faktor koji dovodi ili pogoršava oboljenja. Kao što su dijabetes, bolesti srca i gojaznosti. Nauka je dokazala da šanse za razvoj ozbiljnih mentalnih i fizičkih bolesti u srednjim godinama dramatično raste. Kada su ljudi izloženi traumi i lošim iskustvima posebno u djetinjstvu.
Istraživači objašnjavaju kako faktori poput siromaštva ili nekih hroničnih bolesti mogu biti okidač za jači stres. Sa kojim ne znaju kako da se izbore. Pored ovih tu su i ljudi sa ozbiljnim porodičnim problemima, beskućnici, usamljeni…
Prepoznavanje i upravljanje stresom
Prvi korak u stresu je prepoznati ga i razgovarati sa ljekarom o tome, a zatim ide liječenje. Ovakav pristup podrazumijeva usvajanje svakodnevnih navika i zdravstvenih ponašanja koja će pomoći sistemu odgovora na stres da se samoreguliše.
Ovi programi pomažu ljudima da nauče kako da praktikuju i upravljaju stresom, ishranom i vježbanjem na načine koji grade nove zdrave navike.
BONUS VIDEO
hypebih.ba/srecna.republika.rs/O.T.
