Kada je najbolje vrijeme za odlazak u krevet: Koliko sati sna nam je zaista potrebno?

Postoje dva važna aspekta koja treba uzeti u obzir kada je spavanje u pitanju: Količina sna koju dobijate i dosljednost u vremenu odlaska u krevet.

U idealnom svijetu, imali bi luksuz da rano legnemo u krevet, rano ustanemo i probudimo se orni i spremni za produktivan dan. Ali neke obaveze, poput dodatnog posla i brige o djeci, mogu otežati da se pridržavamo filozofije “ko rano rani dve sreće grabi”.

Odlazak u krevet dok je napolju još uvijek mrak može vam omogućiti da se dovoljno odmorite, a istovremeno će vam pomoći da lakše zaspite. Takođe je važno da redovno spavate odgovarajući broj sati kako biste spriječili potencijalne zdravstvene posljedice.

Ako tražite savet za idealni raspored spavanja, razmotrite sljedeće smjernice.

Najbolje vrijeme za odlazak na spavanje

Cirkadijalni ritam je termin koji opisuje prirodni raspored spavanja i buđenja mozga. To je naš “unutrašnji sat”.

Rano lijeganje i rano ustajanje je obrazac što odgovara biološkom satu koji je “naštimovan” prema izlasku i zalasku sunca.

Da li ste primjetili da ste prirodno pospaniji nakon zalaska sunca? To vam vaš DNK preporučuje da je vrijeme za spavanje.

Ljudi su najpospaniji u dva perioda: između 13 i 15 časova poslijepodne i između dva i četiri sata ujutro. Što je bolji kvalitet sna, manja je vjerovatnoća da ćete iskusiti značajnu pospanost tokom dana.

Kada se naviknete da idete u krevet i budite u isto vrijeme svakog dana, vaš mozak se prilagođava ovom rasporedu.

Vaš ritam može biti van ravnoteže ako radite u neredovnim smjenama ili idete u krevet u različito vrijeme tokom nedelje, što dovodi do dnevne pospanosti.

Nuspojave deficijencije sna

Novorođenčad i bebe spavaju do sedamnaest sati, a predškolski uzrast i tinejdžeri u prosjeku do deset sati.

Kad odrastemo, potrebno nam je najmanje sedam sati sna, a to se povećava nakon 60. godine života kada je poželjno granicu pomjeriti na devet sati.

Ukoliko ne poštujete potreban broj sati u skladu sa vašim godinama, to može da izazove razdražljivost, zaboravnost, hipertenziju, dijabetis, bolest srca, depresiju i gojaznost.

No, i previše sna ima svoje posljedice poput depresije, iritabilnosti i kardiovaskularnih problema, prenosi “Healthline”.

BONUS VIDEO;